Rijeka i vrijednosti zajednice

Slaven Tolj

ravnatelj MMSU

Slaven Tolj - ravnatelj MMSU

S ulaskom u EU Rijeka se treba postaviti kao regionalno-europska poveznica, iskoristiti svoj kredibilitet i položaj.

Pitanje: Koje vrijednosti, po vašem mišljenju, mogu povezati sve Riječane, odnosno koje vrijednosti uočavate da Riječani njeguju i da mogu biti dobar temelj za izgradnju boljeg društva u smislu „uključenost svih građana“ u kontekstu područja kulture?

Tolj: Čini mi se da Riječani nisu ni svjesni koliko je dobra situacija u Rijeci što se tiče odnosa prema drugome. Smatram da Rijeku karakterizira senzibilitet za različite socijalne skupine i uopće empatija prema drugome te da to na neki način čini identitet Rijeke u širem kontekstu.

Naravno da ima puno prostora da se stvari poboljšaju, da se naprave održivima, da se pomogne ljudima koji su pokretači takvih akcija i takvog načina razmišljanja, da im se pruži maksimalna podrška kako ne bi sve počivalo samo na njihovom entuzijazmu.

Vjerujem da tu ima puno prostora, da Rijeka ima taj kapacitet i da je to ono što će u narednom razdoblju biti važno – kako uključiti zajednicu, kako zajedno raditi i misliti i javni prostor i javni interes i rješavati sva pitanja koja su ključna za život zajednice.

Pitanje: Što su, po vašem mišljenju, glavni pokretači, glavna snaga, najjači zamašnjaci riječke kulture?

Tolj: Kao i drugdje u hrvatskom kontekstu, pokretači su ljudi. U Rijeci djeluje niz kvalitetnih ljudi koji se bave kulturom. Smatram da su među svim tim akterima najkvalitetniji, najdinamičniji i najpotentniji programi i projekti koji dolaze s nezavisne scene. To treba pozdraviti, podržati i pronaći modele održivosti takvih programa. Ne bi se smjelo dozvoliti da se stvari ponovno oslanjaju samo na entuzijazam ljudi koji kreiraju te programe. Znači, trebalo bi pronaći neke nove modele upravljanja i održivosti takvih inicijativa.

Rijeka ima niz aktera koji djeluju samostalno. Smatram da ima prostora za povezivanje svih tih inicijativa, kako bi se dobila veća kvaliteta i kako bi problemi s kojima se ti ljudi susreću postali još vidljiviji.

Pitanje: Koji su glavni nedostaci koje treba mijenjati?

Tolj: Držim da treba gledati „preko zida“, preko Rječine. Naime, u Rijeci kriteriji često postaju lokalni. Jednostavno treba podići ljestvicu, i Rijeku pozicionirati u širem kontekstu što bi značilo da kulturu treba staviti na prvo mjesto i potpuno ju uključiti u identitet grada. Ukratko, treba biti ambiciozniji.

Koliko god potencijala i vrijednosti imala, Rijeka može biti puno ambicioznija u kreiranju kulturne politike i pozicioniranju na široj karti, i regionalnoj i europskoj. To je taj ogroman prostor u kojem treba djelovati. Treba raditi partnerski, suradnički, kako bismo pronašli taj identitet Rijeke koji postoji, kako bismo vratili dostojanstvo nekim akterima koji su jako važni za ovu scenu, a koji su u proteklom razdoblju bili marginalizirani i kojima nije posvećena zaslužena pažnja, pa su ostali negdje na rubu, socijalno i kulturno marginalizirani.

Smatram da se treba vratiti korak unazad, vidjeti po čemu je to Rijeka prepoznatljiva i važna te koji je to kulturni identitet Rijeke. Na tim temeljima potom treba graditi identitet u budućnosti.

Pitanje: Koje perspektive nudi ulazak u EU i kako razvijati kulturu s obzirom na tu činjenicu, tj. što će u narednim godinama postati temeljna usmjerenja i fokusi u kontekstu kulture u Rijeci?

Tolj: Ulaskom u EU otvara se ogroman prostor. Stoga riječki kulturni djelatnici trebaju iskoristiti taj trenutak i proširiti sve one veze koje su do sada postojale te vidjeti što svojom Rijeka može napraviti sa svojom geografskom pozicijom. Može li ona biti ta poveznica između Europe i regije?

Rijeka zaista treba iskoristiti sve svoje potencijale i percepciju, odnosno ideju koju drugi ljudi u široj zajednici i regiji imaju o Rijeci. Izvana se Rijeka percipira bolje nego iznutra. Upravo zato treba vratiti samosvijest, ohrabriti se i više vjerovati u sebe, jer rijetko koji grad ljudi izvana tako dobro percipiraju kao što percipiraju Rijeku.

Rijeka ima ozbiljan potencijal. Treba iskoristiti taj kredibilitet i tu ideju koju šira javnost ima o ovom gradu.

Smatram da će središnja tema postati načini kako uključiti što veći broj ljudi u programe, kako uključiti lokalnu zajednicu, kako komunicirati ovo što se radi u kulturi s čitavom zajednicom. To je ono na čemu trebamo raditi. Imamo dovoljno primjera i programa od kojih trebamo učiti te gradova na koje se možemo ugledati po pitanju toga kako uključiti zajednicu u programe. To će sigurno biti najveći izazov, ali i neka nova kvaliteta koja bi se mogla dogoditi.