Rijeka i vrijednosti zajednice

prof. dr. sc. Rajko Ostojić

ministar zdravlja

prof. dr. sc. Rajko Ostojić - ministar zdravlja

Ulaganja u bolničku infrastrukturu unaprijedit će otprije kadrovski i stručno ekipirano riječko zdravstvo.

Pitanje: Koji su po vama, i s obzirom na vaše iskustvo, najveći problemi u dosadašnjem razvoju riječkoga zdravstva?

Ostojić: Riječko je zdravstvo godinama bilo diskriminirano, prvenstveno u smislu financiranja. Zato su u Rijeci arhitektonsko – građevinski normativi u značajno lošijoj poziciji ako ih uspoređujemo s istim normativima u ostalom dijelu Hrvatske. Na svu sreću, po ljudskim je resursima – a ljudi su svakako važniji – riječko zdravstvo pri vrhu hrvatske medicine, prvenstveno zahvaljujući medicinskim sestrama i liječnicima.

Cijelo vrijeme kampanje govorio sam o dvije bolnice koje su godinama bile diskriminirane, a to su bolnica u Puli i Klinički bolnički centar Rijeka. Bolnica u Puli je pri završetku financijske konstrukcije, jamstva su već potpisana, a sad se očekuje početak izgradnje. Naravno, drugi nam je korak ostvariti san koji traje već desetljećima, a to je KBC Rijeka. Mislim da ćemo do konca godine početi govoriti o izgradnji novih kapaciteta na Trsatu, gdje ćemo započeti radove na pedijatriji i na ginekologiji.

Pitanje: Koji su pozitivni iskoraci učinjeni u proteklim godinama u tom području u Rijeci?

Ostojić: Postoji cijeli niz iskoraka, počevši od transplantacijskog programa bubrega koji u Rijeci postoji od 70-ih godina i koji je uostalom začet u Rijeci. Tu je i transplantacija jetara. Riječka medicina djeluje na područjima od vrhunske transplantacijske medicine pa sve do preventive. Vrlo je važna akcija JEKA koju provodi profesorica Vlahović Pelčevski, i kojom se ukazuje na važnost racionalne farmakoterapije, u ovom slučaju antibiotika. Naime, iako su antibiotici sjajan lijek koji su spasili stotine tisuća ljudskih života, danas dolazi do sve većeg i većeg razvoja rezistencije – osobito na tuberkulozu i Escherichiu coli. Neki stručnjaci smatraju da, ukoliko se taj problem nastavi ovim tempom, on za čovječanstvo može postati jednako velik kao i globalno zatopljenje.

Još jednom naglašavam, postoji cijeli niz akcija u kojima je Rijeka bila predvodnik u hrvatskom zdravstvu kao što su edukacije, cijepljenje protiv HP virusa i dr.

Pitanje: Kako vidite razvoj riječkoga zdravstva u idućih sedam godina u Rijeci?

Ostojić: Razvoj riječkog zdravstva vidim u vrlo dobrom svjetlu. Važno je uhvatiti ritam s izgradnjom i preseljenjem na Trsat, počevši sa odjelima ginekologije i pedijatrije, već ove godine. Držim da bi u sljedećih 7-8 godina to trebalo biti dovršeno.

Rijeka je posljednji put dobila bolnicu prije skoro 80-90 godina. Prema tome, red je i naša je obveza da, kad završimo bolnicu u Puli, znači do konca mandata, Rijeku potpuno zaokružimo u financijskom smislu, a potom po etapama gradimo Sveučilišnu bolnicu Rijeka.

Namjerno upotrebljavam ime Sveučilišna bolnica Rijeka jer smatram da bi se trebala napraviti distinkcija od kliničko bolničkih centara kojih sada u Hrvatskoj ima jako puno, dok su prije nekoliko godina bila su samo dva kliničko bolnička centra: Zagreb – Rebro i Rijeka. Držim da će trebati ponovno napraviti distinkciju, i uvesti jedan stupanj više u klasifikaciju medicinskih ustanova, pa ćemo tako imati sveučilišne bolnice, kliničko – bolničke centre, kliničke bolnice i županijske bolnice.

Pitanje: Kako kao ministar zdravlja možete pridonijeti razvoju riječkoga zdravstva, tj. kako ćete se u takav razvoj iz pozicije državne vlasti uključiti i doprinijeti mu?

Ostojić: Aktivno. U krajnjem slučaju, sama Rijeka je predvodnik cijelog niza akcija. Recimo, u riječkoj Nadbiskupiji smo otvorili hospicij, što je proizašlo iz zajedničke akcije Nadbiskupije, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Kada bi u drugim županijama i gradovima bilo kao u Rijeci, onda bih ja trebao samo lagano upravljati sustavom. Zato je uvijek zadovoljstvo doći u Rijeku, i uvjeren sam da ćemo se nakon Pule maksimalno fokusirati na Klinički bolnički centar Rijeka.