Što je zajedničko za sve Riječane?

Sažetak razgovora i zaključak

Zajedničke vrijednosti univerzalna su tema koja je okupila građane različitih interesa i stručnjake iz područja kulture, sporta, znanosti, obrazovanja, socijalnih odnosa i religije. Ishod razgovora o ovoj temi obuhvaća 81 prijedlog na web-stranici i 21 prijedlog poslan mailom, 11 intervjua sa stručnjacima i osobama iz javnog života Rijeke te 2345 posjetitelja. Do trenutka pisanja ovog zaključka pristiglo je i više od 1400 dopisnica u kojima su građani Rijeke komentirali vrijednosti koje čine riječki način života i ispunili anketu o prioritetnim ulaganjima na području svoga kvarta. Kako je to naveo Damir KT, razgovor ”o nečemu toliko važnom”, tiče se svih nas, i stoga ga smatra ”pravim osvježenjem”!

Stvarnost ekonomske i socijalne krize

Iako Shime primjećuje kako Riječani mirno vode svoj život i kako im je zajednička udobnost života, suočavanje s posljedicama ekonomske krize u svakom se slučaju odražava na promišljanje i preispitivanje zajedničkih vrijednosti. Upravo u tom kontekstu, temeljnom vrijednošću današnjeg vremena, Sanda Sušanj, pročelnica Odjela za odgoj i školstvo, smatra solidarnost koja se dokazuje nizom projekata i programa za socijalno ugrožene, humanitarnim akcijama i volonterskim aktivnostima, a osim jačanja povezanosti i socijalne osjetljivosti, za Riječane je zadnjih nekoliko godina karakteristično i njegovanje kulturno-povijesne i industrijske baštine. Po njezinu mišljenju, znanje, sloboda mišljenja, komunikacijske vještine i široki svjetonazor pretpostavka su prihvaćanja različitosti i tolerancije, koji su pak uvjet prosperiteta.

Mmatuljas skreće pažnju na rast broja ljudi koji uslijed pogoršanih životnih okolnosti imaju potrebu za pomoći u kući, toplim obrocima, redovitim posjetama itd. Iako program pomoći u kući u Rijeci postoji već 15 godina, potreba za njegovim proširenjem sve je veća. Gradonačelnik upućuje na mogućnost angažiranja većeg broja volontera, kao i nezaposlenih osoba kroz program javnih radova, koji se, doduše, za tu vrstu posla moraju educirati.

TanjaOst pak drži kako Riječanima, ali i u ostatku Hrvatske, nedostaje građanskih incijativa kao i volonterizma, te kako je to jedan od načina na koji se njeguje zajedništvo. Dosad je na taj način u Rijeci realizirano više od 50 projekata vrijednih nekoliko milijuna kuna. Smatrajući da je od raspoloživih financijskih sredstava za te aktivnosti važnija organizacija, Rrikverc se pridružuje ovom stavu podržavajući inicijative građana u području uređenja vlastitog okruženja koje drži i prilikom za jačanje prijateljskih odnosa i bliskosti između sugrađana.

Ono što Rijeku čini drugačijom je njezin socijalni program, partnerstvo grada i trećeg sektora, te puno veća transparentnost za programe zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te dodjelu prostora, po mišljenju dr. med. Ilinke Serdarević, predsjednice Udruge Terra. Izazovi za sljedeće razdoblje su socijalno uključivanje marginaliziranih skupina, nedovoljno poštivanje ljudskih prava, stigmatizacija i samostigmatizacija, nedovoljna razvijenost nevladinog sektora, kao i razvijanje strateškog plana u socijalnoj skrbi. Odgovori na ključna pitanja podrazumijevaju uključivanje samih korisnika u programe, osnivanje socijalnih zadruga te malih poduzetništva kojima se osigurava njihovo samoodržavanje i razvija osjećaja korisnosti. Rastocine je dao prijedlog o izgradnji suvremeno oblikovanih niskoenergetskih nastambi kao odgovor na pitanje ilegalnog ili privremenog stanovanja ekonomski depriviranih građana, dok Olli ističe ponos na riječku socijalnu samoposlugu, prvu te vrste u Hrvatskoj.

Otvoreni duh Rijeke

Većina intervjuiranih javnih osoba, kao i mnogi građani, izrazili su podudarnost u svojim stavovima prepoznajući toleranciju, dijalog i uvažavanje različitosti kao važnu zajedničku vrijednost i kontinuitet Riječana.

Prihvaćanje novog i različitog arhitekt 3LHD Silvije Novak drži osnovom identiteta Riječana, iako ističe problematičnu poziciju u kojoj se Rijeka danas nalazi obzirom da nikada nije imala čišću etničku sliku. Toleranciju, multikulturalnost i multietnicitet Rijeke ističe Deki, a jednim od načina za održanje takvog duha smatra razvoj programa za promicanje tolerancije i nenasilja, kritičkog mišljenja i komunikacije, posebno značajnih za djecu. Otvoreni duh Rijeke MilanP drži jednom od najboljih stvari u Rijeci, te poput Silvija Novaka, izražava dobrodošlicu ljudima iz drugih krajeva Hrvatske. Otvorenost i toleranciju kao identitet Rijeke prepoznaje i pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu, Ivan Šarar, naglašavajući potrebu da multikulturalnost kao činjenica o postojanju više kultura preraste u interkulturalnost, tj. njihovo međusobno prožimanje. U kontekstu multikulturalnosti, arhitekt 3LHD Silvije Novak u razvoju kulture i znanja vidi najjači potencijal za identifikaciju i pozicioniranje Rijeke u novoj, široj EU zajednici.

Mons. dr. sc. Ivan Devčić ističe kako se Rijeka odlikuje poduzetničkim i stvaralačkim duhom. Po njegovom mišljenju bit ekumenizma, ali i tolerancije i dijaloga općenito, u tome je ”da se drukčijeg ne samo podnosi, nego da ga se iskreno nastoji upoznati, razumjeti, poštovati i na toj osnovi tražiti putove dijaloga i suradnje”. Slaven Tolj, ravnatelj MMSU-a drži kako senzibilitet za različitosti, otvorenost prema drugome i empatija, karakteriziraju Rijeku i čine njezin identitet, a multietnički karakter u kontekstu identiteta Rijeke ističe i Rade Šerbedžija.

Kritičnost, radišnost, oprez, povučenost... vrijednosti su koje povezuju Riječane i čine ih tolerantnima, mišljenje je prof. dr. sc. Snježane Prijić-Samaržija, prorektorice za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci. Ulaskom u europsku zajednicu, uz postojeće vrijednosti javlja se i potreba za usvajanjem nekih novih, poput osjećaja odgovornosti za funkcioniranje i dobrobit zajednice. Sadašnji trenutak u životu Rijeke i Riječana više nego ikada stvara potrebu za osjetljivošću prema javnom dobru i socijalnoj pravdi.

Kultura i identitet Rijeke

LenaLoly i Pablino bavili su se nezavisnom i alternativnom kulturnom scenom, te upravljanjem prostorima poput Palacha, SKC-a, Filodrammatice, Marganova i Benčića, a Pablino ističe kako bi kvart kulture Rijeci priskrbio dodatnu specifičnost u odnosu na regiju kojoj pripada. Post CrveneNajmanje također je posvećen Benčiću kojega gradonačelnik drži jednim od najvažnijih gradskih projekata. S nezavisne scene dolaze najkvalitetniji, najdinamičniji programi i projekti, a izazov za budućnost predstavlja pronalaženje modela njihove održivosti, smatra Slaven Tolj, ravnatelj MMSU-a. Također, on kulturu doživljava kao temelj identiteta Rijeke držeći kako Rijeka u pogledu kreiranja kulturne politike može biti puno ambicioznija pozicionirajući se na široj regionalnoj i europskoj karti upravo kroz kulturu. U razdoblju koje predstoji, Rijeka bi svoje kapacitete trebala mobilizirati na uključivanju zajednice, promišljanju zajedničkog djelovanja, javnog prostora i javnog interesa, odnosno pitanja ključnih za život zajednice.

Napuštanje hijerarhijskih sustava i starih paradigmi kulturnog djelovanja u ime umrežavanja i povezivanja Grada, Sveučilišta, nezavisne scene i studenata, važnim smatra Snježana Prijić-Samaržija, prorektorice za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci, ističući SKC kao pozitivan primjer suvremene uloge kulture kao društvene provokacije i kritike. Po pitanju nezavisne kulturne scene sličan pogled izražava i pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu, Ivan Šarar ukidajući tradicionalnu dihotomiju ”nas” i ”njih” i ističući tezu o potrebi snažnije interakcije između institucionalizirane i nezavisne kulture.

Sport kao društvena vrijednost

U gradu s 15000 sportaša i 231 sportskim klubom, sport kao pozitivna društvena aktivnost pomaže u izgradnji kvalitetnijeg sustava vrijednosti, poboljšava zdravstvenu sliku, kao i radnu učinkovitost, stav je predsjednika Riječkog sportskog saveza, Samira Baraća. Partnerski odnos s Gradom, kao i transparentnost koja je pratila privatizaciju NK Rijeka, predsjednik HNK Rijeka Damir Mišković izdvojio je kao okolnosti koje Rijeku izdvajaju u odnosu na ostale gradove.
100. godišnjica stadiona proslavit će se utakmicom s Udineseom, 12. listopada, odgovor je na pitanje koje je postavio Livio2. Vlado je doveo u pitanje prioritet izgradnje sportske infrastrukture sugerirajući kako se tome trebalo pristupiti poslije 2014. godine od koje su na raspolaganju kohezijski i strukturni fondovi EU, ali je činjenica da se u skladu s EU strategijom do 2020. neće sufinancirati ta vrsta projekata.

Uređivanje grada i života

Niz je specifičnih prijedloga građana koji su posvetili pažnju pojedinom aspektu promišljanja života u Rijeci. Tomashko izražava potrebu za parkovima namijenjenima psima, a Vanja i MikicA potrebu da grad poput Rijeke dobije javni toalet u centru. Antea je predložila gradnju vrtića u sklopu kampusa, dok je flowerboy potaknuo inicijativu za organiziranje Povorke ponosa u Rijeci. Magistar je istaknuo potrebu za dugoročnim sagledavanjem i preispitivanjem stavova Riječana prema obnovljivim izvorima energije, kao i za razvojem individualiziranog sustava odvoza otpada, te osobne odgovornosti, zbog čega je nužno educiranje i informiranje korisnika.

Brko je iznio čak 10 prijedloga i upita u vezi uređenja grada, potpisavši ih sloganom ”za bolju Rijeku”, a pitanjima uređenja grada posvetili su se i Liliputanac, Slowmotion, Mala, Andrija, Riječanka, pusketin jere... Arhitekt 3LHD Silvije Novak vidi centar grada kao predivan neiskorišten prostor koji nije priveden konačnoj namjeni, a glavnu prepreku realizaciji projekata o kojima se godinama govori ne vidi u izostanku investitora, već u izostanku inicijative i pripreme projekata za konkretne investicije. Izlaziti izvan okvira i biti prva u regiji za Rijeku u prošlosti nije bila nepoznanica, a pronaći to u čemu je prva danas, Silvije Novak vidi kao najveći izazov kojega Rijeci donosi novo okruženje.

Što se kapitalnih objekata tiče, odgovorajući na upite pacijenta i Turina, gradonačelnik je najavio potpisivanje ugovora s Minstarstvom zdravlja o gradnjih nove bolnice na Trsatu koju je u razgovoru istaknuo i ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić, natječaj za developera projekta Delta, izradu projektnog rješenja žičare do Trsata, dok je arhitekt 3LHD Silvije Novak najavio skoru realizaciju projekta Autobusnog kolodvora Žabice, te s tim povezano uklanjanje automobila s Rive.

Zaključak

Daljnja ulaganja u energetski učinkovitu i ekološku infrastrukturu
Razvoj programa koji nas usmjeravaju prema socijalnoj pravdi, solidarnosti i pravu na dostojanstvo svih građana.
Otvorenost, multikulturalnost, tolerancija i uvažavanje različitosti - pretpostavke za budući razvoj društva

Na dostignutom stupnju razvoja komunalne i prometne infrastrukture, Grad Rijeka treba u perspektivi održavati postojeću kvalitetu u funkciji dobrobiti i zdravlja građana. Rijeka je jedan od prva tri hrvatska grada koji su se priključili inicijativi EU za postizanje ciljeva 3x20 (20% povećanje proizvodnje energije iz alternativnih izvora, 20% smanjenje potrošnje energije racionalnim gospodarenjem, te 20% smanjenje emisije stakleničkih plinova). Ulaganje se stoga odnosi i na ekološku infrastrukturu kroz projekte poput Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, uređenja plaža uz more ili novog gradskog parka na Delti – najveće zelene površine u gradu. Nužno je nastaviti i s ulaganjem u kvalitetne prostorne uvjete za obavljanje predškolskog odgoja, osnovnog školstva, socijalne skrbi i programa zdravstvene zaštite. Primjer dobre prakse je osnivanje hospicija u suradnji s Riječkom nadbiskupijom i PGŽ-om. Društvene vrijednosti – socijalna pravda, jednakost, solidarnost i pravo na dostojanstvo, temeljna su pitanja prema kojima se riječka zajednica treba još snažnije određivati. Rizici globalne krize danas ugrožavaju te iste vrijednosti. Na pitanja životnog standarda i socijalne uključenosti, Grad Rijeka treba odgovarati novim pristupima i inicijativama koje su istovremeno usmjerene i na prevenciju, i na smanjivanje siromaštva i socijalne nejednakosti.

Kulturni identitet ima presudnu važnost za prepoznatljivosti Rijeke u globalnom svijetu. Otvorenost, multikulturalnost, tolerancija i uvažavanje različitosti posebnosti su i jedinstvene vrijednosti Rijeke koje imaju svoj povijesni kontekst i kontinuitet, ali su i pretpostavke za budući razvoj društva. Potencijal i kapacitet Rijeke, te usmjerenost njezinih stanovnika nisu upitni, no, novo vrijeme i nove okolnosti podrazumijevaju jačanje samosvijesti, povjerenja, kao i preuzimanje individualne odgovornosti ne samo za vlastiti život, već i za dobrobit zajednice.