Rijeka i globalno pozicioniranje

Tomislav Palalić

Direktor Zračne luke Rijeka

Tomislav Palalić - Direktor Zračne luke Rijeka

Promet je osovina svakog gospodarstva.

Pitanje: Koja su tri pozitivna iskoraka koja su učinjena proteklih godina po pitanju razvoja riječkog prometnog pravca i zračne luke u kontekstu riječkog prometnog pravca?

Palalić: Prvenstveno bih se osvrnuo na razvoj zračne luke. Promet Zračne luke Rijeka će se u sljedećoj godini udvostručiti. I promet i razvoj zračne luke sada po prvi put pokušavamo isplanirati na nekim zdravim osnovama, odnosno temeljem realnih planova, namjesto da se vodimo uvjetima koji su postavljeni tek u svrhu ispunjavanja nečijih želja. Počevši s 2013. godinom, radit ćemo i poslovni plan za trogodišnje, odnosno četverogodišnje razdoblje.

U kontekstu riječkog prometnog pravca, kao pozitivni iskorak definitivno bih izdvojio uvrštavanje razvojnih projekata zračne luke Rijeka u županijsku i lokalnu razvojnu strategiju. Na državnom nivou, tu je Operativni program razvoja kojeg je izradilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Naš cilj je da sa svojim razvojnim projektima, u što većoj mjeri i bez obzira na vrijednost investicije ili na postojeće teško stanje, Zračnu luku Rijeka uvrstimo u programe koji predstavljaju zdravu osnovu za participaciju i financiranje iz EU fondova. Samo nakon uvrštenja u takve relevantne programe projekti Zračne luka Rijeka mogu biti prepoznati kao prioritetni. A potom možemo aplicirati i dobiti sredstva iz europskih fondova.

Što se tiče ostalih pozitivnih iskoraka, definitivno mogu reći da je izgradnjom nove autoceste Zračna luka Rijeka zadobila odličnu prednost, u smislu najbližeg priključka na cestovni promet. Osobno mi je vrlo drago da se razmatra izgradnja nizinske pruge. U županijskoj strategiji je zacrtan željeznički priključak prema ovom dijelu Kvarnera. Mi moramo i hoćemo iskoristiti vrlo pogodni smještaj zračne luke.

Pitanje: Da li biste izdvojili najvažnije probleme u razvoju zračnog prometa u kontekstu i razvoja Zračne luke Rijeka?

Palalić: Razvoj je definiran već spomenutim Operativnom programom razvoja koji pokriva razdoblje do 2020. godine i može se naći na stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar, Pula redom su lošije povezane s ostalim granama prometa negoli je to slučaj s riječkom zračnom lukom. Tu je prvenstveno riječ o cesti i željeznici, ali i o plovnim putovima. Ova nas pak konstatacija izravno navodi na pitanje kako je onda moguće da riječka zračna luka ima 100.000 putnika godišnje, dok južnije luke ostvaruju godišnji promet i po 1,5 milijuna putnika?

Što se tiče infrastrukture Zračne luke Rijeka u postojećim okvirima možemo krenuti od činjenice da su zračne luke Ljubljana, Rijeka i Split građene s istim projektom. Ako pak uzmemo u obzir brojeve putnika u tim zračnim lukama, vidimo i da mi sličan broj možemo opslužiti, uz ne tako velike modifikacije. Čvrsto vjerujem da možemo doći do razine zračnih luka Split i Pula.

Dakle, realno povećanje prometa je ujedno naš cilj u neposrednom narednom periodu, a ujedno i naš doprinos razvoju riječkog prometnog pravca.

Uzmemo li u obzir radijus oko riječke zračne luke od, primjerice, 200 km, dobivamo gravitacijsko područje riječkog aerodroma. Unutar njega nalazi se 60% turizma, vjerojatno i isto toliko hrvatskog stanovništva. Riječka zračna luka bila je prva na koju su dolazili putnici sa ruskog tržišta. U periodu od prije 10 godina imali smo više putnika od zadarskog i pulskog aerodroma. Sve govori u prilog tome da riječki aerodrom ima potencijala. Trenutno smo u fazi izrade studije koja će upravo potkrijepiti potencijal o kojem govorimo.

Pitanje: Kako vidite budući razvoj riječkog prometnog pravca, a u tom kontekstu i zračnog prometa?

Palalić: Vjerujem da će upravo povezivanje s nekakvim ostalim prometnim granama, dakle multimodalnost, predstavljati ključni faktor u razvoju čitavog gospodarstva. Naime, promet je osovina svakog gospodarstva. Ako naš aerodrom može u svom dijelu biti inicijator, mi ćemo to biti. U kojoj mjeri će to doprinijeti razvoju prometa – to ja sada ne mogu utjecati, ali vjerojatno će brojke u budućnosti davati bolje odgovore.

Osobno, volio bih vidjeti dovršenje prometne veze između Križišća i Žute lokve. Takva prometna poveznica bi nas, u smislu komplementarnosti, povezala s drugim zračnim lukama: Zadrom, Zagrebom i Pulom. Na drugoj strani, tu je željeznički promet, odnosno projekt nizinske pruge, koji će isto tako doprinijeti boljoj povezanosti.

Uz takvu povezanost riječki aerodrom neće biti više samo zračna luka Rijeke. Za ilustraciju i pojašnjenje, pogledajmo primjere svjetskih zračnih. Recimo, Beauvais-Tillé je aerodrom koji je udaljen otprilike 100 km od Pariza. To je razdaljina koja je vrlo slična udaljenosti Rijeke i Zagreba. Uz bolju prometnu povezanost, riječka zračna luka može postati ujedno i zračna luka za Zagreb. U glavnom gradu nalazi jedna četvrtina hrvatskog stanovništva, što predstavlja naše potencijalno tržište.

U pogledu razvoja prometa teretima, apsolutno pozdravljamo i podupiremo sve napore koje na tom polju ulažu državne vlasti, Primorsko-goranska županija, ali i lokalne vlasti, konkretno Grad Rijeka i Općina Omišalj. Jedan od takvih projekata je intermodalni centar Miklavije, a drugi je svakako Luka Rijeka. Kolege iz Lučke uprave i Luke Rijeka zasigurno znaju da s njima u sinergiji možemo puno više doprinijeti razvoju tog prometnog pravca.

U operativnom smislu u cijeloj ovoj priči vrlo važnu ulogu ima odnos nacionalnog prijevoznika, Croatia Airlines-a, koji itekako mora biti definiran kroz nacionalnu strategiju zračnog prometa. Odnos nacionalnog prijevoznika prema svakoj do zračnih luka definira i njihov razvoj, budući ih prijevoznik koristi u optimalnoj mjeri.

Vlada je nedavno uvela obvezu održavanja domaćih redovitih linija. Među njima je i dnevna linija Rijeka-Split –Dubrovnik-Rijeka, što je prvi put nakon više od 10 godina da imamo takvu liniju. Implementacijom takvih i sličnih mjera više nećemo imati situaciju da stanovnici PGŽ-a, kao jedne od tri najrazvijenije županije u Hrvatskoj, moraju kombijem putovati do Plesa, pa tek otuda letjeti dalje.

U okviru same naše tvrtke, trenutačno rješavamo i imovinsko-pravne odnose i pokušavamo definirati urbanističke mogućnosti širenja zračne luke Rijeka, temeljem čega ćemo izraditi jedan realno ostvariv master-plan, vezan na županijske i državne strategije prometa, na osnovu kojeg ćemo aplicirati na fondove EU i dobiti sredstva za urbanističko širenje.