Rijeka i globalno pozicioniranje

Okrugli stol: "Kako Rijeku globalno pozicionirati?"

Okrugli stol: "Kako Rijeku globalno pozicionirati?"
Transkript (PDF)

“Kako Rijeku globalno pozicionirati?” naziv je i tema prvog okruglog stola koji je održan 22. travnja i na kojem je Vojko Obersnel, gradonačelnički kandidat koalicije RI2020, okupio niz priznatih stručnjaka.

U punoj dvorani Transadrie, Riječani su imali prilike saslušati i postaviti pitanja jakoj postavi sudionika okruglog stola kojeg je moderirao Miodrag Šajatović, urednik poslovnog magazina Lider. Pored Šajatovića i Obersnela, okrugli stol je ugostio ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončića, predstavnika Svjetske banke Stjepana Gabrića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Darka Peričića, profesora Pavla Komadinu sa Sveučilišta u Rijeci te Dražena Žgaljića iz Klastera intermodalnog prijevoza.

Moderator Šajatović otvorio je raspravu podsjetivši kako pozivanje na prednosti geostrateške pozicije u Rijeci uistinu ima smisla, za razliku od nekih drugih hrvatskih gradova, budući je “logistika za Rijeku logična”.

Hajdaš Dončić: lučki kapaciteti dobivaju svoj puni smisao

Nadovezavši se, ministar Hajdaš Dončić je objasnio kako je propustom prijašnje vlasti cijela Hrvatska izgubila 5-6 godina, tijekom kojih nije imala prometnu strategiju. Predočio je i sveobuhvatnu sliku velikih infrastrukturnih zahvata i projekata koji će Rijeku u sljedećim godinama iz temelja preobraziti. Uključivanje u transeuropske prometne mreže, nova željeznica, tuneli, kolodvori i ceste znače razvoj riječkog prometnog pravca s kojim će riječka luka i njeni kapaciteti, uz razvoj uslužnih djelatnosti u zaleđu, konačno dobiti svoj dobiti puni smisao.

Peričić: do 2015. Rijeka postaje veliko gradilište 

Darko Perićić iz HŽ Infrastrukture izjavio je da će Hrvatske željeznice u sljedećem periodu biti najveći investitor u Hrvatskoj. U svim započetim željezničkim projektima, koji su velikim dijelom financirani europskim sredstvima, najistaknutije mjesto ima upravo modernizacija riječkog prometnog pravca, koja uključuje i izgradnju novog putničkog i dva teretna kolodvora te dvokolosječne pruge. “Garantiram da će do kraja 2015. Rijeka biti jedno veliko gradilište”, prisutnima je obećao Peričić.

Komadina: po prvi puta svi akteri u Rijeci zajedno 

Profesor Pavao Komadina, poznati stručnjak za pomorsku problematiku, još je jednom naglasio da je u odnosu na druge plovne putove preko Sueza, riječki plovni put kraći za 5-6 dana. Posebice je skrenuo pažnju na činjenicu da s izgradnjom novih kontejnerskih terminala i obale Rijeka po prvi put iskorištava svoju prirodnu dubinu, budući da gaz od 18m na Zagrebačkoj obali znači da će u Rijeku moći pristajati najveći svjetski kontejnerski brodovi poput Marca Pola, što će riječkoj luci dati nesumnjivu prednost pred konkurentskim lukama na sjevernom Jadranu poput Kopra, Venecije i drugih. Komadina smatra da se o riječkom prometnom pravcu nakon stotina izrađenih stručnih studija dovoljno zna te da je puno važnija činjenica da u Rijeci u ovom trenutku svi akteri; od Luke Rijeka i Lučke uprave, preko Pomorskog fakulteta i Grada, pa do resornih Ministarstava i Vlade aktivno surađuju, svjesni kako glavnu hrvatsku luku možemo globalno pozicionirati samo zajedničkim radom.

Gabrić i Žgaljić: kvalitetna nadgradnja i sinergija raznih prometnih putova 

Stjepan Gabrić iz Svjetske banke izrazio je veliko zadovoljstvo učinjenim te skrenuo pažnju na činjenicu da, premda izgrađena i projektirana infrastruktura predstavlja neophodni uvjet, nadgradnja u smislu razvoja kvalitete usluga vezanih uz promet i logistiku, kao i dobre cijene, jesu ono što Rijeku može u konačnici pozicionirati kao priznatu međunarodnu, a ne tek regionalnu luku.

Dražen Žgaljić naglasio je da promet, iako generator svakog gospodarstva, često rađa i brojne probleme i za samo gospodarstvo i za društvo u cjelini. Rješenje leži u intermodalnom pristupu koji stvara sinergiju između cestovnih, željezničkih, morskih i unutarnjih plovnih putova.

Obersnel: riječki pravac postao nacionalni strateški prioritet

U završnom odgovoru na moderatorovo pitanje o potencijalnim problemima koji se mogu ispriječiti modernizaciji riječkog prometnog pravca, Obersnel je izjavio da, s obzirom na prepreke s kojima se Rijeka dosada suočila, ne vidi nikakve opasnosti, budući ova Vlada prepoznaje da razvoj riječkog prometnog pravca ima nacionalni prioritet i zdušno radi na realizaciji čiji je rok 2017.

Obersnel: nova riječka industrija

Što se nestanka riječke industrije tiče, Obersnel smatra da se radi o nepoznavanju i nerazumijevanju, budući riječka industrija i dalje postoji, međutim mijenja karakter i usmjerenje, što se najbolje može vidjeti iz primjera Jadran Galenskog laboratorija. Podsjetivši da je prvi uzlet riječkoj industriji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće dalo upravo ulaganje u željeznicu i putove, a ne obratno, Obersnel je još jednom naglasio da ona industrija koja nama treba jest industrija temeljena na novim tehnologijama te prerađivačka industrija vezana uz luku i promet, koja će stvoriti dodanu vrijednost.

Inače, Obersnel je pred dva mjeseca pokrenuo “Razgovore o Rijeci 2020”, široku raspravu u kojoj su zainteresirani građani i čak 30 stručnjaka uoči ulaska u Europsku uniju raspravljali o ključnim riječkim temama: globalnom pozicioniranju grada kroz promet i logistiku, korištenju ljudskih potencijala i znanja u razvoju nove riječke industrije te vrijednostima i identitetu zajednice. Prijedloge i sugestije stručnjaka i građana Obersnel će upotrijebiti prigodom sastavljanja svog izbornog programa na predstojećim lokalnim izborima.