Rijeka i globalno pozicioniranje

dr. sc. Vlado Mezak

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka

dr. sc. Vlado Mezak - Ravnatelj Lučke uprave Rijeka

Rijeka - sjecište prometa roba iz Dalekog istoka prema Srednjoj Evropi.

Pitanje: Koja su po vama, i s obzirom na vaše iskustvo, tri najveća problema u dosadašnjem razvoju riječkog prometnog pravca?

Mezak: Riječki prometni pravac je specifičan zato što je, u principu, najveće prometno odredište u Republici Hrvatskoj. Otud je njegov razvoj potrebno uvijek sagledavati u smislu suradnje lokalne zajednice i središnjice, odnosno upravljanja na nacionalnoj razini.

Tijekom cijelog mog rada u Lučkoj upravi, i prije dok sam bio djelatnik, kao i sada kad sam postao ravnatelj, svjestan sam da je odsutna koordinacija lokalnog i nacionalnog u provođenju aktivnosti i poslovanja Lučke uprave. Jedan od mojih prvih zadataka kao ravnatelja bio je da uspostavim kvalitetnu koordinaciju između Lučke uprave kao tijela čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske, i tijela koje posluje direktno pod upravljanjem Ministarstva mora, s lokalnom zajednicom, točnije Gradom Rijeka i Županijom, ali i s gradovima gdje imamo naše terminale, naša područja – a to su Raša, Omišalj i Bakar. 

U tom smislu mogu reći da sam sad već relativno zadovoljan, jer ne samo da su ostvareni kontakti, nego se i krenulo u neku zajedničku realizaciju, promišljanja, razvoj, kao i same aktivnosti, i to na cijelom području Lučke uprave.Ova koordinacija predstavlja jedan prijašnji problem koji je sada već djelomične riješen, a ja ću ga zasigurno tijekom svog mandata nastojati i dalje rješavati.

Izdvojio bih nekoliko konkretnih problema: neizgrađenost stanice za fitosanitarni pregled tereta organskog porijekla, takozvani BIP na Brajdici, zatim zgradu putničkog terminala koja nije bila i još uvijek nije u funkciji, kao i nesređeni odnos na području bivše Koksare u Bakru. Do nastupanja svog mandata, u protekla 4 i pol mjeseca, na sva sam tri pitanja dosta aktivno radio. Možemo reći da je BIP stanica sada pred završetkom zato što su učinjene potrebne predradnje za pokretanje njezine gradnje. U veljači pokrećemo koncesioniranje zgrade putničkog terminala, što će nam omogućiti da u tom prostoru, u kojem godinu i pol dana nije bilo ničega, do početka ljeta pokrenemo neke aktivnosti, kao i pružanje usluga.

Naposljetku, zajedno s Ministarstvom rješavamo problematiku bivše Koksare u Bakru. Očekujem da ćemo negdje do proljeća, odnosno ljeta imati što se Koksare tiče jasnu situaciju, da ćemo a tom području moći pružiti usluge tako da ga koncesioniramo i da se tamo odvijaju lučke aktivnosti.

Pitanje: Da li biste mogli izdvojiti tri pozitivna iskoraka učinjena u proteklim godinama u području razvoja riječkog prometnog pravca?

Mezak: Dobar dio pozitivnih iskoraka je vezan na Rijeka Gateway projekt jer se u njemu nalaze sredstva koja omogućavaju razvoj tog područja. Bez obzira što sam prethodno govorio o zgradi putničkog terminala kao jednom negativnom iskustvu i situaciji, moram napomenuti ipak da je pozitivno što je ta zgrada izgrađena, budući ona predstavlja temelj suživota Grada i Luke na području cijelog putničkog terminala.

Drugi projekt, odnosno iskorak, je vezan uz proširenje i modernizaciju kontejnerskog terminala Brajdica, koji je u tijeku i koji će u sljedećim mjesecima biti dobrim dijelom završen.

Treći se iskorak odnosi na potpisivanje ugovora za izgradnju i projektiranje Zagrebačkog terminala koji predstavlja temelj jednog novog razvoja i proširenja Luke Rijeka, odnosno cijelog riječkog prometnog pravca u segmentu novog promišljanja kontejnerskog prometa. S tim terminalom dobit ćemo drugi kontejnerski terminal i onda će se Rijeka u sljedećih 5-6 godina, a možda i duže, moći zaista razvijati kao konkurentna luka na sjeverno jadranskom prometnom pravcu.

Tu bih još izdvojio da baš taj projekt i iskustva koja su dobivena na tom međunarodnom projektu i na natječajima predstavljaju jedno dugoročno znanje, koje se može iskorištavati i ubuduće. To je možda jedan teorijski kvalitetan pomak i pozitivna opcija za budućnost.

Pitanje: Kako vidite razvoj riječkog prometnog pravca u idućih sedam godina u Rijeci?

Mezak: Taj razvoj u sljedećih tri do četiri godine podrazumijeva završetak aktivnosti koje su vezane uz Rijeka Gateway projekt. U tom smislu će Riječka luka, kao ključna u nacionalnoj prometnoj strategiji, omogućiti postavljanje riječkog prometnog pravca tamo gdje mu je i mjesto, na sjecištu prometa roba iz Dalekog istoka prema Srednjoj Evropi.

Osim toga, očekujem da ćemo u jednom dužem razdoblju aplicirati, a i dobiti dobar dio sredstava iz Europskih fondova. Držim da mi možemo biti primjer prijavljivanja na projekte i dobivanja sredstava iz tih projekata, što će nam onda omogućiti daljnji razvoj. Rijeka Gateway projekt treba biti samo jedan korak u razvoju cijelog riječkog prometnog pravca.

Pitanje: Što smatrate temeljnim trima odrednicama u kontekstu razvoja riječkog prometnog pravca u idućih sedam godina u Rijeci?

Mezak: Kad se govori o temeljnim odrednicama – tu treba spomenuti da specifičnost pomorske luke čine prometna, ekonomska, ekološka i socijalna odrednica. I to su ustvari ti smjerovi, i ta promišljanja prema kojima moramo stremiti. Naime, sami projekti neće nam donijeti potpunu korist ako u njih ne uključimo nabrojane četiri odrednice.

Kad god govorimo o razvoju i promišljanju budućnosti, moramo znati da nismo sami. Riječka luka je u tom pogledu pogotovo specifična, jer se nalazi u središtu jednog velikog grada, pa otud moramo uvijek upućivati u širu korist i širu zajednicu. Uvijek neizostavno moramo razmišljati i o ekološkoj, socijalnoj, prometnoj i ekonomskoj strategiji zajedno.

Pitanje: Kakav će biti vaš doprinos, odnosno doprinos vaše tvrtke, u kontekstu željenog razvoja riječkog prometnog pravca? To jest, kako ćete se u takav razvoj uključiti i doprinijeti mu?

Mezak: Naš doprinos je uvijek ključan, jer bez Lučke uprave koja upravlja jednim velikim područjem – sam promet tereta i putnika nije moguć u jednom kvalitetnom smislu. Postoje primjeri iz svijeta gdje lučke uprave nisu bile osnovane u nekom određenom prošlom vremenu, i onda su se ti prostori dugoročno devastirali, budući da je privatni interes uvijek bio pretpostavljen općem, javnom i društvenom interesu. Naime, u momentima kada zbog određenih fluktuacija na tržištu dolazi do recesije, do smanjenja prometa, osnovna namjena obalnog ruba i lučkog područja koji uvijek predstavljaju temelj razvoja jedne šire zajednice padaju u vodu, zato što se spomenuti privatni kapital u takvim vremenima pretvara u nešto drugo ili se razvoj u potpunosti zanemaruje, ili se sve skupa razvija u smislu koji zasigurno nije u interesu šire zajednice.

Stoga je danas u svijetu uloga lučkih uprava, pa tako i Lučke uprave Rijeka, da pametnim promišljanjem dugoročnih strategija razvija ovo područje i omogući dugoročni prosperitet hrvatskog gospodarstva u prometnom smislu. Samim time razvijaju se i ostale grane gospodarstva, te stvaraju preduvjeti da ne samo Rijeka i naša regija već i cijela Hrvatska ima velike koristi od Riječke luke, a pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka.

Naglasio bih još jednom da je vjerojatno najvažnije da postoji dobra koordinacija između mene kao ravnatelja Lučke uprave, mog resornog ministra i njegovog zamjenika i pomoćnika, pogotovo onog koji se bavi problemima pomorstva, te gradonačelnika Rijeke kao grada u kojem se nalazi najveći broj terminala kojim upravljamo. Jer ako ja idem šumom, a oni drumom, zaludan mi je cijeli posao. Ono što je nama potrebno da, na neki način, koncept i ideje koji ovdje imamo dobiju podršku kako u Ministarstvu, tako i na lokalnoj razini.

Isto tako, one ideje koje dolaze od Ministarstva, ili iz Grada, mi u Lučkoj upravi moramo prihvatiti – ne sa skepsom, već sa zadovoljstvom što i netko drugi ima viziju i nudi neka rješenja. Naime, situacija u kojoj se sada nalazimo je uistinu nezavidna, i puno prostora kojima upravljamo je u relativno lošem stanju. Samo zajednički možemo sve skupa opet dovesti na jednu razinu koja nam omogućava da budemo konkurentni, jer loš servis odbacuje i terete i brodove.

Jedna konkretna stvar, do koje mi je i osobno stalo, a za koju se nadam da ćemo ju uspjeti djelomično obaviti do proljeća ili ljeta – je oživljavanje riječkog lukobrana i same putničke luke. Bez obzira što je on dosada načelno bio otvoren za građane, ustvari je bio neprimjeren. Mogli ste tamo ići prošetati kad je bilo lijepo vrijeme – i to je bilo to.

Ono što mi želimo je da, dugoročno, na cijelom lučkom lukobranu napravimo takvu ponudu i takve sadržaje da će ljudi ovdje moći doći, zadržati se, sa uživanjem nešto pogledati i napraviti. Tek onda ćemo imati ono što zaista i treba, a to je riječki lukobran za građane.