Rijeka i globalno pozicioniranje

Davor Širola, mag. oec. spec.

Veleučilište u Rijeci

Davor Širola, mag. oec. spec. - Veleučilište u Rijeci

Riječki prometni pravac glavna je odrednica konkurentnosti Rijeke.

Pitanje: Koja su po vama, i s obzirom na vaše iskustvo, tri najveća problema u dosadašnjem razvoju riječkog prometnog pravca?

Širola: Probleme u razvoju riječkog prometnog pravca možemo promatrati s različitih polazišta. Možemo biti zadovoljni što je u 2011. ostvaren rast prometa od 10% u odnosu na 2010. No, pred 100 godina riječka je luka bila 8. luka po veličini u Europi, dok se danas, prema podacima EUROSTAT-a, odnosno Organizacije europskih morskih luka (ESPO), nalazi na 62. mjestu, što je vjerojatno činjenica kojom nećemo biti toliko zadovoljni.

Riječka rafinerija je prije jednog stoljeća bila najveća u Europi, a industrijska proizvodnja Rijeke prije 150 godina činila je polovinu industrijske proizvodnje Hrvatske.

Rijeka je već 140 godina željeznicom spojena sa Zagrebom i Ljubljanom, dok je u novije doba imala i Tvornicu papira, koja je činila 6% svjetske proizvodnje cigaretnog papira.

Ovu slavnu prošlost ne treba gledati s tugom, već kao izvor inspiracije, motivacije, putokaz k lakšem i bržem rješavanju današnjih problema u razvoju riječkog prometnog pravca.

Izvorište dijela problema leži u objektivnim razlozima, konkretno ratu, razlozima koji su išli na ruku našim najbližim konkurentima, Kopru i Trstu. Ipak, veliki dio problema je subjektivne prirode i možemo ga locirati u „izgubljenoj dekadi“ tj. devedesetim godinama, kao i u nepotrebnoj disperziji paralelnog ulaganja u više pomorskih luka, točnije Zadar i Ploče, a slično tome i zadarsku i pulsku zračnu luku, .

Također, ulagalo se u putničko-cestovnu, umjesto u teretno-željezničku infrastrukturu, koja je isplativija.

Spoj ovih triju problema, uz organizacijsko-upravljačke propuste u lučkom poslovanju, učinio je da riječki prometni pravac postane tehnološki i kapacitetima nedovoljno razvijen, zbog čega kontinuirano gubi međunarodnu konkurentnost, a time i velik dio tereta, novih ulaganja i novih radnih mjesta. Primjerice, ako pogledamo naše konkurente u vrijeme krize od 2008-2011. godine, vidimo kako je Trst povećao broj prekrcanih TEU-a za 17%, a Kopar za čak 67%, dok je Rijeka smanjila prekrcane TEU za 11%. Rijeka i riječki prometni pravac imaju sjajnu, inspirativnu povijest, tradiciju, ali i akumulirano znanje i iskustvo koje se stjecalo više od stoljeća i koje sigurno može pomoći u lakšem rješavanju spomenutih problema i vraćanju „starog“ imidža Rijeke.

Pritom ne mislim na imidž prljavog, industrijskog grada, već na imidž međunarodno uspješnog grada, luke i prometnog raskrižja.

Pitanje: Da li biste mogli izdvojiti tri pozitivna iskoraka učinjena u proteklim godinama u području razvoja riječkog prometnog pravca?

Širola: Iskoraci u strateškim djelatnostima poput prometa, energetike ili obrazovanja moraju se sagledavati i planirati dugoročno, na 10 ili 20 godina. Istraživanja prometne potražnje, prvenstveno iz brzorastućih azijskih država kao što su Kina i Indija, pokazuju da sjevernoeuropske luke u budućnosti neće moći prihvatiti sav teret u prihvatljivoj dinamici i cijeni. Takve projekcije rasta potražnje održale su se usprkos globalnoj recesiji i Europska Unija ih je prihvatila. Kao odgovor na takvu situaciju, Europska Unija priprema jačanje sekundarnih pravaca, u okviru čega je za nas posebno zanimljiv koridor Jadran – Baltik. Takav projekt podrazumijeva niz koraka za koje je prvenstveno nužno strateško-političko opredjeljenje, koje je prošle godine napokon usuglašeno. Osim njega, nužno je i dugoročno prometno, prostorno-plansko, ekonomsko, arhitektonsko i građevinsko planiranje.

U projekte koji su na tragu takvog pristupa i predstavljaju pozitivan iskorak, svakako treba u prometnom dijelu ubrojiti Gateway projekt, uz koji se razvija novi projekt Miklavija. Gateway projekt je pozitivan iskorak i u aspektu novih vizura i namjene prostora Delte te marine u Porto Barošu, gdje se možemo nadati i stvaranju novih simbola – novih temelja prepoznatljivosti Rijeke.

U Zračnoj luci Rijeka vidljivi su pomaci , i to ne samo kroz dolazak Ryanair-a, već i kroz širenje broja destinacija. Primjerice, u 2013. godini predviđena je 21 destinacija. Pritom treba naglasiti da su prethodna ulaganja u Zračnu luku Rijeka bila zanemariva u odnosu na luke Zadar i Pula. Nažalost, ovi iskoraci nisu direktno vidljivi kroz rast BDP-a i zapošljavanja, ali su zasigurno predispozicija budućeg rasta.

Pitanje: Kako vidite razvoj riječkog prometnog pravca u idućih sedam godina u Rijeci, naročito s obzirom na konkurentnost grada ?

Širola: Sedam godina – koje čine ciklus planiranja u Europskoj Uniji – za hrvatske navike predstavljaju dug period, budući da je okvir od četiri godine obično bila praksa i maksimum vremena u kojem su političari na nacionalnoj razini donedavno razmišljali. U kontekstu razvoja prometnog pravca i jačanja konkurentnosti, treba promišljati dugoročnije. To nije nekakav znanstveno-teorijski kabinetski pristup, već jednostavno europska praksa koju moramo usvojiti, a koja traži da se odrede strateški ciljevi, prioriteti te mjere odnosno projekti za njihovo ostvarenje, uključujući i izvore financiranja.

Pozitivni pomaci ka dugoročnom načinu promišljanja vidljivi su kroz primjer izrade strategije razvoja turizma do 2020. godine, kao i najavu početka izrade strategije industrijskih politika, što je nešto što smo trebali imati još prije 20 godina.

Na lokalnoj razini od 2011. godine imamo prvu Županijsku razvojnu strategiju – dokument koji je, nakon Regionalnih operativnih planova, strateški dokument kojim su Rijeka i PGŽ prema europskoj metodologiji i procedurama razradili ne samo strateške ciljeve, prioritete i mjere, već i bazu s više od 100 razvojnih projekata na području grada Rijeke. Time je Rijeka definirala gdje želi stići, kada i kako će to ostvariti i – što je posebno važno – kako će izmjeriti koliko je puta prevalila.

Riječki prometni pravac glavna je odrednica konkurentnosti Rijeke, i to ne samo kroz porast BDP-a, povećanje broja novih radnih mjesta, veće prihode, visok povrat ulaganja, već i kroz iskorištavanje prednosti ekonomije obujma, koju Hrvatska ima priliku iskusiti u samo 2-3 djelatnosti.

No, promet ne može biti jedini zamašnjak oživljavanja riječkog gospodarstva, što je prepoznato i u dokumentu Županijske razvojne strategije. Uz promet, Rijeka svoju konkurentnost mora temeljiti i na prerađivačkoj industriji, posebno brodogradnji i drvnoj industriji u zaleđu, razvoju klastera i povezivanju znanosti, javnog i privatnog sektora,kroz tzv. triple helix, odnosno pristup trostruke zavojnice.

Sljedećih sedam godina može biti dovoljan period za snažan pomak u smanjivanju zaostatka za konkurentima, i to uz pomoć europskih strukturnih fondova, ali i očekivanog jenjavanja krize u narednim godinama.

Pitanje: Što smatrate temeljnim trima odrednicama u kontekstu razvoja riječkog prometnog pravca u idućih sedam godina u Rijeci?

Širola: Temeljne odrednice razvoja riječkog prometnog pravca trebaju biti one koje jačaju konkurentnost grada na svim područjima – prometno, gospodarski, turistički, obrazovno, pa i kvalitetom života. U tom smislu ključne odrednice jačanja konkurentnosti moguće je podijeliti na globalne i lokalne.

U odrednice na globalnoj razini ubrajam nastavak realizacije Gateway projekta s novom operativnom obalom, novim gradskim željezničkim koridorom, cestom D 403 i projektom Miklavija. Zatim je tu gradnja 11. koridora Rijeka – Baltik, drugi željeznički kolosijek kao brža varijanta nadoknade propuštenog vremena uloženog u dogovore oko nizinske pruge, kao i stvaranje multimodalnih čvorišta i povezivanje pomorskog, željezničkog, cestovnog, zračnog i riječnog transporta, i to duž cijele trase koridora.

Na lokalnoj razini odrednice su zračna luka na Krku, kao važna karika povezanosti s drugim europskim gradovima. Slijede inovativni pristupi u rješavanju lokalnog transporta, kao što je povezivanje Kvarnera s malim brodovima, željeznica i žičare u funkciji javnog gradskog i prigradskog prijevoza građana i posjetitelja te niz manjih projekata poput autobusnog kolodvora, poduzetničkih zona, informatičkih start-up inkubatora za mlade, itd.

Pitanje: Kakav će biti vaš doprinos, odnosno doprinos vaše ustanove i vašeg načina rada, a u kontekstu željenog razvoja riječkog prometnog pravca? To jest, kako ćete se u takav razvoj uključiti i doprinijeti mu?

Širola: Svoj doprinos ću dati u području konkurentnosti i brandinga budući da oni posredno utječu na razvoj riječkog prometnog pravca kroz poboljšanje organizacije i performansi javnog sektora, prvenstveno grada. Naime, kroz istraživanje koje upravo provodim u sklopu svoje doktorske disertacije, predložit ću pristup koji kroz implementaciju koncepcije marketinga omogućava brže prepoznavanje gospodarskih, tehnoloških, socijalnih i drugih trendova, inovira postojeće i pronalazi nove usluge koje gradovi mogu nuditi i tako bolje zadovoljavati sve skupine svojih ciljnih potrošača: građana, poduzetnika, radnika, ulagača, posjetitelja i studenata.

Tu bih svakako uključio i projekt stvaranja marke gradova tj. branding gradova. Rijeka na taj način može definirati polazišta, koja trebaju biti model za određivanje ciljeva i strategija, a zatim i odabir ključnih projekata, metoda i partnera u njihovoj realizaciji. Pritom svaki projekt treba biti vezan na ostvarenje glavnog cilja, a to je jačanje identiteta grada.

Oba područja istraživanja pretpostavke su jačanja konkurentnosti Rijeke, pri čemu će biti predložena i odgovarajuća metodologija mjerenja i uspoređivanja performansi. Pritom je cilj - zajedno s ekspertima iz gospodarstva, prometa, potpornih institucija, visokog školstva, uprava gradova, udruga, strukovnih i drugih udruženja – definirati niz općih i specifičnih pokazatelja, koji će što preciznije mjeriti razinu promjena na pojedinim područjima te, kroz učešće u jedinstvenom indeksu konkurentnosti, odrediti sveukupnu konkurentsku poziciju Rijeke i drugih gradova.

Tako će i sve aktivnosti koje se poduzimaju kroz projekte razvoja riječkog prometnog pravca moći dobiti svoj odraz, kroz mjerljiv utjecaj na konkurentnost Rijeke, a posredno naravno i na nacionalnu konkurentnost, što je važna pretpostavka bolje ukupne gospodarske pozicije i poboljšanja životnog i društvenog standarda u bliskoj budućnosti.