Rijeka i globalno pozicioniranje

Darko Peričić

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Darko Peričić - Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Vlada Republike Hrvatske dala je prioritet riječkom prometnom pravcu.

Pitanje: Koje su po vama i s obzirom na vaše iskustvo tri najveća problema u dosadašnjem radu riječkog prometnog pravca?

Peričić: Najveći problem sastojao se u tome što dosada uopće nije postojala nacionalna koordinacija ravoja riječkog prometnog pravca među cestovnim i željezničkim prijevoznicima. Koliko god se cesta s jedne strane razvijala, željeznička infrastruktura je bila definitivno zapostavljena, a izostala je i koordinacija u onim segmentima gdje se ove dvije infrastrukture susreću. Primjerice, kolodvor Rijeka-Brajdica prilagođen je tome da kamioni iz njega izlaze, ali istovremeno nije napravljeno ništa da se dobar, odnosno veći dio tog tereta prebaci na željeznicu, kako je to inače u svijetu uobičajeno .

Pitanje: Da li biste mogli izdvojiti tri pozitivna iskoraka učinjena u proteklim godinama na području razvoja riječkog prometnog pravca?

Peričić: Pozitivan pomak se događa upravo sada. To je razvoj cestovnog prometa koji predstavlja novi ulaz na Brajdicu. Potom je tu i tunelski priključak, koji je olakšao promet kroz grad, kao i činjenica da je riječka zaobilaznica profunkcionirala. Međutim, ponovno moram naglasiti da je dosada željeznički segment bio totalno zapostavljen.

Pitanje: Kako vidite razvoj riječkog prometnog pravca u idućih sedam godina, naročito s obzirom na konkurentnost Rijeke?

Peričić: Desit će se izuzetno velike promjene. Sve ono što su ljudi osjetili dolaskom autoceste bit će minorno kada se usporedi s onim što će se desiti u razvoju željeznice. Bit će to izuzetno velike promjene, koje će se odvijati jako brzo. Mi se već sada nalazimo u procesu projektiranja, i u nekim manjim radovima. Ali već sljedeće, a naročito 2015. godine, mi ćemo krenuti u radove u cijelom gradu Rijeci, čak i šire – na području Županije. Primjerice, u drugoj polovici 2015. godine ulazimo u kompletnu obnovu teretnog kolodvora u Rijeci. Riječ je o servisiranju Zagrebačke obale i putničkom kolodvoru u Rijeci – znači o kompletno novom kolodvoru. Znači, ne govorimo samo o kolodvorskoj zgradi. Kolodvorska zgrada nije upitna, ona je spomen kulture. 

Govorimo o novom infrastrukturnom kapacitetu, kompletnom drugom kolosijeku, odnosno izlasku iz grada kako u smjeru Škrljeva, tako i u smjeru Šapjana. 

Ova dvokolosječna pruga značit će velike zahvate u Gradu Rijeci. Značit će denivelaciju Krešimirove ulice i za pješake i za automobile. Značit će širenje tunela Kalvarija. Značit će promjene na Školjiću, budući će se nasip na Školjiću ukloniti, a pruga postaviti na stupove. Na mjestu nasipa izniknut će jedan moderan vijadukt, kao i stajalište prigradske željeznice. Taj dio grada uz Rječinu povezat će se s ostatkom grada. Drugi kolosijek će proći cijelim putem do Pećina. Izgradit će se novo stajalište prigradske željeznice kod trgovačkog centra na Pećinama. Vežica će se povezati s gradom, uz izlaz prema Dragi i Škrljevu. 

Riječ je o izuzetno velikim promjenama ne samo za grad, već i za građane, koji će kroz implementaciju prigradske željeznice stvarno osjetiti blagodati. Danas je situacija sljedeća: krenete li prema gradu – bilo s područja Kantride, Kastva, Matulja ili s druge strane, od Škrljeva – i naiđete na gužvu, onda se može desiti da u kolonama čekate pola sata, pa i sat vremena. Nakon toga morate utrošiti dodatno vrijeme na traženje parkirnog mjesta. Projekt brze željezničke veze omogućit će da u prigradu ostavite auto te da za cijenu jedne karte, koja će biti jedinstvena za Autotrolej i željeznicu, dođete na svoje odredište.

Pitanje: Što su temeljni ciljevi, odrednice ili uvjeti u kontekstu razvoja riječkog prometnog pravca u idućih sedam godina?

Peričić: Prvi temelj je definitivno uskladiti potrebe željeznice, potrebe Grada i potrebe Županije. Također, potrebno je da se projekti koji su sada u fazi pripreme usklade s potrebama građana, ali i s potrebama same Luke i teretnog prijevoza, točnije dva relativno velika kontejnerska terminala.

Nadalje, potrebno je napraviti dobre poveznice cestovne infrastrukture. Treba izgraditi cestu D-403. Znači, povezati zapadni dio grada i lučkog terminala s cestovnom poveznicom. S druge strane, i nama i Gradu bilo bi izuzetno važno da se na svim predviđenim prilazima željezničkim kolodvorima oko Grada Rijeke naprave velika parkirališta, da se omogući dolazak autobusa, da se zagušenja koja se zbivaju u cestovnom prometu jednostavno maknu prema prigradu, da promet može normalno funkcionirati.

Pitanje: Kakav će biti vaš doprinos, odnosno doprinos HŽ Infrastrukure i vašeg načina rada, u kontekstu željenog razvoja riječkog prometnog pravca? To jest, kako ćete se u takav razvoj uključiti i doprinijeti tome?

Peričić: Nama je Rijeka definitivno prioritet. Osim Grada Zagreba, gdje prigradski promet funkcionira stvarno odlično i kontinuirano raste, riječki prometni pravac predstavlja naš definitivni prioritet. 

Riječki prometni pravac ima posebnu ulogu i u projektima Vlade Republike Hrvatske. Osnovano je posebno povjerenstvo za željeznicu i jedino njemu na čelu je osobno premijer, što zorno govori o tome kolika se važnost pridaje razvoju željeznićkog prometa. Jedno od tijela koje rade unutar spomenutog Povjerenstva je i Povjerenstvo za riječki prometni pravac.

Ukratko, Vlada Republike Hrvatske dala je prioritet riječkom prometnom pravcu, a HŽ Infrastruktura ga je stavila na prvo mjesto. Treba posebno naglasiti da se njegova gradnja planira cijelom dužinom. Naime, kada govorimo o riječkom prometnom pravcu, ne govorimo samo o Rijeci i izlasku iz Rijeke, već i o dolasku do hrvatske državne granice s Mađarskom, sa Slovenijom, kao i o pravcu prema Beogradu. 

Trenutno su u fazi projektiranja i nove dvokolosječne pruge između Zagreba i Ogulina. Projektiranje će trajati ukupno tri godine. Cijena izgradnje same pruge iznosit će otprilike jednu milijardu i stotinu milijuna eura. Ta je brojka dovoljna da se shvati koliku važnost Vlada Republike Hrvatske pridaje riječkom prometnom pravcu.

Za ilustraciju, samo ovaj dio oko Grada Rijeke – izlazak drugog kolosijeka prema Škrljevu i nastavak dalje prema Delnicama i Zalesini – koštat će negdje oko 700 milijuna eura. Sama cijena i vrijednost tih investicija govori o tome koliko su važnosti Vlada i HŽ Infrastruktura dale riječkom prometnom pravcu.

Svakako bih naglasio da smo u HŽ Infrastrukturi izuzetno zadovoljni načinom i odnosom gradske vlasti prema ovim projektim, koordinacijom s gradskom upravom, kao i sa svim službama u Gradu koje se bave građevinom, projektiranjem i prostornim planiranjem. Nalazimo se izuzetno često, a probleme koji nastaju rješavamo u hodu. Želja nam je da sve ono što napravimo bude uistinu od vrijednosti i na uslugu građanima Rijeke, bez obzira na činjenicu da sama Rijeka nije veliko gradsko središte, gledano u okvirima kako Hrvatske, tako i šire. 

Pored toga, stalo nam je da sve što napravimo u pogledu teretnog prometa građanima ne predstavlja smetnju, da se teretni promet odvija što je lakše, da se tereti što brže izvezu iz Rijeke, a bez da građani to osjete. Kada je pak riječ o putničkom prometu, želimo da sve bude načinjeno tako da se građani mogu uživati u svim blagodatima jedne moderne gradske željeznice. 

Na kraju, osobito bi se zahvalio na suradnji gradonačelniku Obersnelu i svim njegovim ljudima. Mogu slobodno reći da su svi uključeni u Rijeci dali maksimalni doprinos u nabrojanim projektima.