Kako Rijeku globalno pozicionirati?

Sažetak razgovora i zaključak

3054 posjetitelja, 84 prijedloga na web stranici, 18 prijedloga pristiglih mailom i 10 intervjua sa stručnjacima - statistika su razgovora o prvoj temi: Rijeka i globalno pozicioniranje. Većina građana je podržala ovakav način komunikacije očekujući nastavak dijaloga i nakon izbora, kao i mogućnost uvida i sudjelovanja putem društvenih mreža i interneta u detaljnijoj razradi konkretnih projekata. Koncentrirano sagledavajući potrebu globalnog pozicioniranja Rijeke, sudionici su ovom važnom pitanju pristupili s puno entuzijazma, iz različitih perspektiva, te povremno i suprotstavljenih stavova, što je diskusiju dodatno obogatilo i omogućilo širi uvid u temu. U nastavku predstavljamo sažetak razgovora i zaključke proizašle temeljem analize svih poslanih prijedloga i obavljenih intervjua.

Otvoreno i stručno o dosadašnjim problemima

Načelnim problemima riječkog prometnog pravca mag. oec. spec. Davor Širola s Veleučilišta u Rijeci prišao je uz dobro poznavanje i priznavanje činjenica, ali i uz veliki optimizam u pogledu budućnosti. Širola je istaknuo kako je Rijeka već 140 godina željeznicom spojena sa Zagrebom i Ljubljanom, te kako je prije 100 godina riječka luka bila 8. po veličini u Europi, a danas je prema podacima EUROSTAT-a na 62. mjestu. Upravo u ovoj slavnoj prošlosti, ali i akumuliranom znanju i iskustvu, uputio je Širola, nalazi se izvor inspiracije, motivacije i putokaz k lakšem i bržem rješavanju dilema vezanih uz Riječki prometni pravac.

Kao tri najveća problema u dosadašnjem razvoju riječkog prometnog pravca prof. dr.sc. Nenad Dujmović s Akademije tehničkih znanosti Hrvatske istaknuo je izostanak modernizacije pretovarnog lanca, neadekvatnu željezničku prugu i izostanak razvoja suhih pozadinskih kapaciteta riječke luke. Najava poboljšanja željezničkog prometa, cestovne obilaznice i poboljšanja pristupa riječkoj luci, te razvoj površina za pretovar tereta u zonama Kukuljanovo i Miklavja, prepoznati su s njegove strane kao tri pozitivna iskoraka u razvoju riječkog prometnog pravca.

Dio komentara posvećen je optimističnom isticanju značaja kineskog kapitala, ili općenito kapitala stranih investitora. Drashko je iznio svoju dvojbu u pogledu financiranja putem EU fondova s obzirom na složeni postupak dobivanja sredstava, a otvoreno je i pitanje kompetencija Riječana koji se mogu baviti EU projektima. U pristupu temi financiranja, načelno se daje veći značaj direktnim stranim investicijama nego mogućnosti financiranja putem EU fondova, no, visok interes iskazan prema ovom pitanju svjedoči o njegovom značaju za građane.

Nedvojbeno o potencijalu riječke luke

Pitanje koje je, očekivano, privuklo veliku pozornost je razvoj luke. Prirodan smještaj Rijeke implicira kontinuitet lučke tradicije. Prof.dr.sc. Pavao Komadina s riječkog Sveučilišta ističe taj položaj u odnosu na države srednje Europe. Povoljan gaz i duboko more omogućuju riječkoj luci prednost koju treba valorizirati i povratiti koristi koje je Rijeka od svog položaja imala u prošlosti. Važno je voditi računa i o tome da nove tehnologije zahtijevaju nove obale, nove terminale i nove načine prijama. Kadrovi u pomorstvu i pomorskoj struci bezrezervno trebaju biti podržavani i od strane Sveučilišta, i od strane Grada i Županije. Upravo o njima ovisi ”uskrsnuće” pomorstva, brodarstva i povezanih djelatnosti. Veliki ugled kojega riječki kadrovi uživaju u svijetu dokaz je vrijednosti koju ljudi u ovoj djelatnosti nose, te simboliziraju doseg i mogućnosti Rijeke u procesu globalnog pozicioniranja.

U kontekstu pozicioniranja Rijeke u svijetu, Emil Mažuran upućuje na potrebu da Grad i Luka naprave plan nastupanja na međunarodnim sajmovima prometa i logistike, a što i jest dobra praksa Grada i Lučke uprave. Na promociju Riječkog prometnog pravca odnosio se i prijedlog Gvozdenog o izradi promotivnih materijala namijenjenih investitorima, kao i prijedlog uvođenja redovne godišnje konferencije na kojoj bi se predstavljali projekti, na što upućuje i prijedlog Stanka. Navedeni komentari su velika podrška aktivnostima koje poduzima Grad Rijeka, a koje se obično smatraju dodatnim-nepotrebnim troškom.

U pogledu razvoja Riječkog prometnog pravca u sljedećih 7 godina ministar pomorstva, prometa i infrastrukture dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić ističe važnost državne potpore koje prije nije bilo u dovoljnoj mjeri. Ministar temeljnim odrednicama razdoblja koje slijedi ističe ulaganje u željeznicu, završetak projekta Zagrebačke obale te pronalazak strateškog partnera i koncesionara Luke Rijeka. Skupa sa proširenjem kontejnerskog terminala na Brajdici čiji se završetak predviđa u svibnju 2013., pronalazak strateškog partnera u razvoju tog pravca, ključni je iskorak i po mišljenju Ante Marasa, dipl. ing., direktora Jadranskog pomorskog servisa.

U pogledu upravljanja i odlučivanja o budućnosti luke i Rijeke, samurai10 smatra da jedino kompetentnost kadrova u Lučkoj upravi i Luci osigurava i omogućuje dugoročni razvoj.

Izgradnja infrastrukture, ulazak u EU i Luka Rijeka u ulozi operatera lučke infrastrukture, preduvjeti su učinkovitosti, konkurentnosti i razvoja riječkog prometnog pravca, stav je dipl. ing., MBA Vedrana Devčića, predsjednika uprave Luke Rijeka. Izgradnja Zagrebačke obale presudna je za povećanje radnih mjesta, poboljšanje standarda i razvoj Rijeke u transportno-logistički centar, mišljenje je dipl. ing. Igora Lešnjakovića, člana uprave Transagenta, međunarodne pomorske i putničke agencije.

Potreba postizanja dobrobiti za širu zajednicu

Uz velike planove kojima je riječka luka glavna poluga razvoja, Ivy usmjerava pažnju na razmišljanje o ekološkim aspektima razvoja morskog prometa kojima se također treba rukovoditi prilikom donošenja odluka s dugoročnim posljedicama, pri čemu treba inzistirati na maksimalnom poštivanju strogih propisa koji se odnose na zagađenje mora.

O umrežavanju Rijeke, ovoga puta na razini samoga grada, diskusiju je potaknuo Sivonja predloživši proširenje besplatne WiFi zone na područje željezničke, ali i autobusne stanice. Tatjana Pahljina sugerirala je pitanje zapošljavanja špeditera. Budući da će ulaskom u EU u Rijeci biti Schengenska granica za lučki promet, ta bi okolnost mogla doprinijeti upravo povećanju potreba za špediterskim poslom.

Riječka je luka specifična po svom smještaju u središtu grada, pa stoga, kako ističe dr.sc. Vlado Mezak, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, razmišljanje o luci nužno podrazumijeva i upućivanje u dobrobit za širu zajednicu. Ravnatelj je naglasio i potrebu za koordinacijom Grada Rijeke, Županije, lokalne zajednice, Lučke uprave kao tijela čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske te gradova Raše, Omišlja i Bakra u kojima se nalaze terminali. Prijedlog građana koji je privukao najviše glasova upravo govori o toj koordinaciji. Postojeća komunikacija Grada i Luke prepoznata je kao aktivnost koju treba kontinuirano provoditi i o tome obavještavati javnost. Lučka uprava Rijeka ima ambiciju iskoristiti plato u Bakru za razne vrste tereta, a građani su iznijeli detaljne prijedloge o mogućnosti kontejnerskog terminala i terminala za automobile.

Bakar i Omišalj u perspektivama

U razmatranju razvoja luke, posebno je naglašeno širenje u Omišalj i Bakar. Planovi preseljenja luke u Omišalj rezultat su integralne prometne studije koju su zajednički naručili RH, PGŽ i Grad kao podlogu izradi novog Prostornog plana PGŽ. No, razmišljanja sudionika opravdano pobuđuju dodatnu pažnju prema ulaganjima u preseljenje luke te o dinamici preseljenja koja primarno ovisi o financijskim sredstvima. Dodatni uteg za ovo preseljenje je mogući gubitak jednog od osnovnih uporišta za razvoj lokalnog gospodarstva.

Istaknuto je korištenje bivše koksare u Bakru kao kontejnerskog terminala. Zdravax ovu mogućnost ističe kao nadopunu kapaciteta, te kao privremeno ili stalno rješenje, a većina građana u vezi ovoga pitanja reagirala je negativnim komentarima u vezi sukoba nadležnih državnih tijela oko ovlasti nad ovim platoom. Građani opravdano ističu dubinu mora kao glavnu komparativnu prednost ovog dijela zaljeva, a ta prednost je danas važnija no ikada zbog mogućnosti da se na tim lokacijama usidre i pristanu najveći brodovi, tzv. matice. Riječku dubinu mora nema luka Kopar (koja treba jaružati morsko tlo), a niti Trst zbog skučenosti stare luke na sadašnjoj lokaciji - stoga je u promijenjenim uvjetima riječka luka u najboljoj mogućnosti za daljnji razvoj. Gradonačelnik Obersnel je od nadležnih ministarstva tražio dogovor po pitanju širenja lučkog terminala u Bakarskom zaljevu.

Podijeljeni stavovi o cruising turizmu

Građani su inicirali diskusiju o razvoju cruising turizma u Rijeci, i to s podijeljenih stajališta. Uz prijedloge o ro-ro terminalu na Zagrebačkoj obali i kontejnerskom terminalu na Krku, Valentino200 naveo je i prijedlog da se dio Bakarskog zaljeva stavi u funkciju nautičkog turizma i cruisera, a što je moguće uz dodatna ulaganja. Rasprava o cruiserima privukla je veći broj Riječana, pa je zaključno prevladalo viđenje korisnika 1982 po kojemu se prednost daje manjim brodovima, jedrilicama ili turistima s kopna. Što se tiče waterfronta, građani su uglavnom usuglašeni u pogledu značaja Delte, Porto Baroša, Rive i Molo longa.

Dodatnim ulaganjima u Zračnu luku prema low cost avio-prijevoznicima

Zračna luka privukla je dodatnu pažnju Riječana, pa su tako potrebu za jačim naglašavanjem uloge Zračne luke Rijeka u riječkom prometnom pravcu izrazili Fiuman, Maculjat, poliglot1 i drugi, uz velika očekivanja u pogledu njezine modernizacije i razvoja. Direktor Zračne luke Tomislav Palalić, dipl. ing. skrenuo je pažnju na činjenicu da gravitacijsko područje riječkog aerodroma s radijusom od oko 200 km obuhvaća oko 60% turističkih kapaciteta u Hrvatskoj, što govori u prilog potencijalu Zračne luke. U tom kontekstu, značajna je uspostava suradnje s low-cost (nisko-budžetnim) avio-prijevoznicima i uvrštavanje Rijeke u red letenja iz Londonda, Stockholma, Brisela, Osla, Dusseldorfa i Frankfurta, ali su i neophodna dodatna ulaganja u aerodromsku infrastrukturu.

Željeznički promet temeljni preduvjet i prioritet

Po pitanju željezničkog prometa, nepodijeljeno je mišljenje građana o tome da je željeznica osnovni uvjet daljnjeg razvoja luke, a ta se perspektiva u komentarima nerijetko uspoređuje s razvojem željeznice od prije 200 godina. Razvoj željezničkog pravca složen je proces koji podrazumijeva odgovor na potrebe građana, Grada, Županije, Luke, i konačno same željeznice, mišljenje je Darka Peričića, mag. ing. traff., predsjednika uprave HŽ Infrastrukture. Dvostruki kolosjek koji seže do mađarske granice uz izgradnju novih djelova pruge udvostručit će kapacitete pruge (minimalno 22 milijuna tona godišinje) te bitno skratiti put do Zagreba na svega 2 sata (umjesto 4 koliko traje sada). Uključivanje riječkog željezničkog prometnog pravca u Transeuropsku prometnu mrežu do 2017. godine, ministar Siniša Hajdaš Dončić drži prioritetom sadašnje vlade Republike Hrvatske.

Zaključak

Grad i luka - partneri.
Sektor prometa - najvažnija karika.
Cilj - integracija i promocija riječkog prometnog pravca.

Sve navedeno svjedoči o tome da bez obzira na razlike, građani Rijeke imaju zajednički nazivnik i nešto oko čega se slažu: Grad i luka partneri su čija povezanost tradicionalno izgrađuje i oblikuje život u Rijeci. Postoji visok stupanj suglasnosti oko globalnog pozicioniranja Rijeke putem razvoja sektora prometa. Udruživanje svih najjačih strana, luke, željeznice, zračne luke, Industrijske zone Kukuljanovo, terminala na Škrljevu i budućeg logističko-poslovnog centra Miklavja, za Rijeku označava prirodan korak naprijed, kako u lokalnom kontekstu, tako i u smislu pozicioniranja na na globalnoj ekonomskoj mapi. Ostaju otvorena pitanja novih lokacija za razvoj teretne luke (Omišalj i/ili Bakar), te pitanje investiranja u moderniziranje Zračne luke Rijeka. Visokoškolske institucije sa svojim programima, znanjima i znanstveno-istraživačkim radom upotpunjuju mozaik budućeg razvoja Rijeke. Grad ima vodeću ulogu u integraciji i promociji riječkog prometnog pravca i povezivanju svih ekonomskih subjekata s ciljem razvoja Rijeke u globalno odredište za nove putnike i nove terete. U tom smislu, ulazak Hrvatske u EU za Rijeku predstavlja novu priliku i novi izazov.

O tezama koje su sublimirane u ovom tekstu i o povezanim pitanjima raspravljat će stručna javnost na okruglom stolu u travnju ove godine.

Izborni program, koji će se kasnije pretočiti u strategiju razvoja grada, bit će utemeljen na ovim prijedlozima.