Rijeka i društvo znanja

Kako Rijeku razvijati u društvu znanja?

Znanje kao neograničeni resurs

Rijeka i društvo znanja - Kako Rijeku razvijati u društvu znanja?

Iako izrazito povoljnog geostrateškog položaja, Rijeka je s 44km2 jedan od najgušće naseljenih hrvatskih gradova. Nedostatak prostora te potreba za očuvanjem prirodnih resursa definiraju granice rasta.

Na temu raspoloživosti prirodnih resursa i ekonomske krize, Europska unija donijela je strateški dokument Europe 2020 kojim se održivi rast planira na temeljima poduzetništva, novih znanja i inovacija.

U postindustrijskoj ekonomiji znanja, za stvaranje novih proizvoda i usluga te osiguravanje novih tržišta, koriste se informacije i znanje kao glavni resursi. Izgrađeno na ekonomiji znanja, društvo znanja podrazumijeva umreženost zajednice s ciljem ostvarivanja visoke kvalitete življenja za sve građane.

Riječko Sveučilište, gospodarski subjekti, civilni sektor i Grad Rijeka, imaju tako priliku da znanje i inovacije u perspektivi koriste kao temeljni resurs razvoja, odgovarajući time na prirodna ograničenja ekonomskog rasta.

U Rijeci se intenzivno razvija biotehnologija, a u prijenosu znanja i novih tehnologija iz strojarstva, brodogradnje i građevinarstva u lokalno gospodarstvo, otvaraju se nove mogućnosti za malo i srednje poduzetništvo, kao i za razvoj novih proizvodnih programa u riječkom brodogradilištu 3. maj.

Model suradnje između lokalnih aktera do sada je već primijenjen kroz projekte Znanstveno-tehnologijskog parka, poduzetničkih inkubatora i start-up programa. Grad Rijeka u ovom procesu ima specifičnu ulogu u povezivanju različitih pripadnika zajednice i njihovu umrežavanju.

Što mislite o tome? Slažete se? Koji su vaši prijedlozi?

Razgovor o ovoj temi traje od 8. ožujka do 25. ožujka.

U polje za razgovor upišite svoj stav, prijedloge i razmišljanja te ujedno pročitajte što o pojedinoj temi pišu vaši sugrađani. Glasajte za vama najbolje prijedloge i ideje. Vaš prijedlog bit će objavljen nakon pregleda. Kako bi razgovor bio što konstruktivniji, neće se objavljivati sadržaj koji nije vezan uz temu, kao ni sadržaj uvredljive prirode ili sadržaj koji predstavlja ili potiče govor mržnje.

42 prijedloga
Vojko Obersnel
Moderator

Još jednom, hvala svima na poslanim prijedlozima. Bez obzira na relativno uzak krug ljudi koje se ova tema direktno tiče, korisni porijedlozi i komentari te vaš interes za raspravu potvrda su da Rijeku treba nastaviti dalje razvijati u u društvu znanja.

Ovime završavamo razgovor na temu kako koristiti znanje kao resurs razvoja Rijeke. O zaključku ove teme raspravljat ćemo još na okruglom stolu 24. travnja. Pozivam vas sve da se od sutra, 29. ožujka uključite u razgovor o temi Rijeka i vrijednosti zajednice. 

Kukic

Slušajte ljude poput gosp. Usmianija, okupite ih i čujte od njih samih što im je najveća prepreka kod razvoja i ulaganja, a onda to rješavajte. Neka za stol sjednu i čelni ljudi Sveučilišta i vide u kojem bi projektu mogla sudjelovati koja sastavnica.

Vojko Obersnel
Moderator

To upravo i radim. Vjerujem da ste vidjeli da je među stručnjacima koji su sudjelovali u razgovorima i g. Usmiani i rektor Sveučilišta Lučin kao i drugi uspješni gospodarstvenici i znanstvenici. Komunikacija i zajedničko promišljanje uz sinergiju je pola uspjeha

HelenaV

Udruga studenata EU klub provodi razne edukacije za svoje kolege i pišu projekte za financiranje iz EU fondova. Grad bi trebao objeručke podupirati ovakve studentske ideje kroz besplatni prostor za rad i kroz pomoć za njihovu promociju.

Vojko Obersnel
Moderator

Nemam ništa protiv. Dapače. Neka mi se Vaša udruga obrati sa svojim potrebama i prijedlozima i vrlo rado ćemo surađivati

mille

vidim netko je spomenuo strane studente već, pa samo da skrenem pozornost na činjenicu skorog otvaranja islamskog centra u rijeci. navodno se na otvaranju očekuje jako puno ljudi iz regije i evrope + uvažena izaslanstva iz katra i drugih arapskih zemalja dakle oni koji su i investirali u centar. super! to je prilika za uspostavu boljih kontakata i neka nova ulaganja, pa vremenom onda i stvaranje temelja za privlačenje studenata iz tih krajeva. jasno, ja a vjeruem i svi drugi bi prvo rado neka ulaganja

Renchi

Odjel biotehnologije u sklopu Medicinskog fakulteta u Rijeci je odličan primjer spoja znanosti i gospodarstva. Potrebne su inicijative i na drugim fakultetima koji će biti u stanju raditi na visokotehnološkim proizvodima koje imaju visoku dodanu vrijednost. To svakako mogu biti Strojarstvo, Pomorski fakultet, Građevinski...

Leo N

Grad Rijeka, tj odjel poduzetništva (pod uvjetom da pročelnik tog odjela bude pravi manager) treba preuzeti veći udio u upravljanju trgovačkim društvom ZTP Step d.o.o. koje je ako se ne varam u 100% vlasništvu Sveučilišta. Isto bi trebalo biti i sa Step 2 projektom. Na taj način osigurat će se da ti prostori stvarno koriste kako bi se razvijala njihova osnovna namjena, a ne da se iznajmljuju Vodafon call centru ili sličnim tvrtkama koje dugoročno neće pridonjeti razvoju znanosti i gospodarstva u Rijeci.

alfa76

Kad se planira završetak izgradnje i otvaranje nove Sveučilišne bolnice u sklopu kampusa na Trsatu?  Da li možemo očekivati da će ta bolnica biti jeftinija socijalna alternativa modelu kvalitetne zdravstvene usluge koja sve više seli u privatne klinike tipa Medico?

Vojko Obersnel
Moderator

Očekujem uskoro odluku Vlade RH o gradnji Sveučilišne bolnice na Trsatu. Već je izdana građevinska dozvola za gradnju nove zgrade za Ginekologiju, porodništvo i pedijatriju kao zasebne cijeline u novoj Sveučilišnoj bolnici i dovršava se izvedbeni projekt. Grad je zemljište u svojem vlasništu potrebno za izgradnju nove bolnice prepustio bez naknade KBC. Siguran sam da će nova Sveučilišna bolnica bit mjesto izvrsnosti kada je u pitanju briga o zdravlju i liječenju, ali i znanstveno istraživačkog rada u području biomedicine, tako da neće biti potrebno tražiti alternativu u privatnim klinikama

Mladen

Čitao sam u NL-u da će se iznad 3. maja otvoriti veliki tehnološki park koji će biti posrednik u transferu tehnologija sa sveučilišta u konkretne poslovne inicijative. Da li imate već definirane uvjete najma poslovnog prostora u sklopu tog parka i kakva konkretna suradnja sa sveučilištem će biti uvjet za ulaz u taj znanstveno tehnološki park?

Vojko Obersnel
Moderator

U ovom trenutku je svakako prerano govoriti o uvijetima najma poslovnog prostora u budućem ZTPu jer ga tek treba izgraditi. Osnovna ideja je da se cijeli projekt izgradnje novog ZTP kandidira na strukturne fondove EU koja naglašeno financira baš takve projekte vezane uz transfer tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta. To znači da bi čak do 80% potrebnih sredstava dobili nepovratno od EU. Naravno da je nemoguće očekivati da se sve realizira u roku od samo godine ili dvije ali od nečega treba početi. Broj od 4000 do 5000 radnih mjesta je maksimalni broj koji se može očekivati razvojem ZTP na korisnoj površini od 60 000 m2. No u svakom slučaju uvijeti će biti povoljni i prednost će imati tvrtke koje razvijaju nove tehnologije orijentirane preme proizvodnim djelatnostima. Suradnja sa Sveučilištem je poželjna ali nije obavezna

Waldorf društvo

ŠKOLA KRAJ MORA

Idejni projekt Društva prijatelja waldorfske pedagogije

3. dio 


Dinamika razvoja

1-5 godina

- Useljavanje škole (vrtića) u višenamjensku zgradu i povećanje broja učenika

- Formiranje solidne administrativne infrastrukture na čelu s menadžerom 

- Povezivanje s lokalnom, domaćom i međunarodnom zajednicom realiziranjem 

- Formirani  su timovi i realiziraju djelatnosti: marketinška, konferencijska, turistička, edukativna, socijalna.

- Seminari/treninzi/predavanja/radionice tijekom ljetnih i zimskih praznika, u popodnevnim satima.

- Učitelji dobivaju punu plaću svaki mjesec i  realizira se stipendiranje učenika

- Škola je financijski održiva i stabilna

5-10 godina 

- Srednja waldorfska škola počinje s radom. Profil škole- školovanje za samoodrživost, multikulturalnost. Traje 4 godine plus jedna godina po izboru za one koji žele intenzivnu pripremu za državnu maturu.   

- Škola prerasta u energetski samoodrživu školu (škola skuplja vodu putem kišnice, ima sistem iskoristivosti sivih voda, vlastiti solarni sustav grijanja i stvaranja električne energije, u gradnji/adaptaciji koristi prirodne i reciklirane materijale) i postaje model poučavanja i proučavanja za polaznike škole, ali i sve druge studente, znanstvenike i istraživače samoodrživih modela življenja.   

- Škola/Centar postaje regionalnim centrom alternativne edukacije.


Karakteristike zgrade koju tražimo:

Multifunkcionalnost

1. Prijepodne - školske aktivnosti za djecu

2. Poslijepodne - vanškolske aktivnosti za djecu i odrasle, turiste

3. Vikend/praznici - kongresne aktivnosti

4. Ljetnih mjeseci - hostel s edukativno-rekreacijskim programima za djecu, mlade i obitelji iz Hrvatske i svijeta.  

Prostor  

1. Osnovni: Osnovna škola. – osam  učionica (osam razreda, kabinet za fiziku/kemiju, tehniku/obradu drva, umjetnost/ručni rad, individualni terapeutski rad), Srednja škola - pet  učionica (četiri razreda , kabinet za kemiju, zanatski kabinet, umjetnički kabinet), te tajništvo, zbornica, Jaslice i vrtić - jedna jaslična i jedna mješovita vrtićka skupina; toaleti za učenike i osoblje, kupatila, kuhinja, blagovaonica i drugi zajednički prostori

2. Dodatni: sala za euritmiju / tjelesni odgoj / kongres, školski vrt, apartman za gostujuće predavače 

Kapacitet

1. Školski optimum:. 80  - 200 učenika  (10-25 učenika po razredu); Vrtićki optimum: 40 djece  

2. Hostelski optimum: 6-10 djece na spavanju po razredu, odnosno 80 - 190 djece tjedno tijekom praznika 

3. Kongresni optimum: Interijer: cca. 150 sjedećih mjesta; Eksterijer (terasa/park): cca 300-400 mjesta

 Pozicija i okruženje

1. mogućnost pristupa automobilom, mogućnosti zaustavljanja i parkiranja, blizina autobusne stanice radi jednostavnijeg transporta djece 

2. blizina mora radi europskih gostiju i  zeleni vanjski prostor zbog kretanja djece i urbanog vrtlarenja

3. blizina hotela u kojem bi se mogli smjestiti sudionici obrazovnih kongresa (prema potrebi)


Waldorf društvo

ŠKOLA KRAJ MORA

Idejni projekt Društva prijatelja waldorfske pedagogije

2. dio 

Nove waldorfske samoodržive djelatnosti:

Osim odgojno obrazovne djelatnosti (vrtić, osnovna škola, srednja škola), u Školi kraj mora realizirat će se  još:  

Cjeloživotno obrazovanje

Tečajevi - Oblik cjeloživotnog obrazovanja, univerzalno primjenjiv a namijenjen razvoju ljudskih potencijala: razvoj komunikacijskih vještina, liderskih sposobnosti, naprednih (memorijskih) tehnika učenja, brzog čitanja, mental maping, kibernetske psihologije i sl. 

Radionice - Oblik stjecanja i unapređenja vještina pogodan za umirovljenike, nezaposlene, socijalno ugrožene, nezbrinute: učenje stranih jezika, vrtlarenje, elixir-kulinarstvo, domaćinstvo, travarstvo, osnove alternativnih pedagogija i sl.    

Kongresna djelatnost

Predavanja - 3-4 puta godišnje ugošćavanje vodećih mislioca današnjice (znanstvenici, umjetnici, reformatori, pisci). 

Skupovi - Internacionalni skupovi i razmjene novih obrazovnih ideja, vizija, istraživanja, praksi… 

Treninzi - Redovni godišnji treninzi specijaliziranih pedagoga, kako waldorfskih tako i ne-waldorfskih. 

Turistička djelatnost

Ekološke - organizacija jednodnevnih izleta dječjih/obiteljskih na atraktivne eko-lokacije PGŽ-a: 

Kamperske - organizacija jednotjednih ljetnih kampova (kamp čuvara prirode Učkarski rendžeri, kamp preživljavanja u šumi Ćićarijski surviveing, kamp preživljavanja na moru Kvarnerski Robinzoni…)

Hostelske - organizacija jednotjednih ljetnih hostela za zabavu i učenje (stranih jezika, umjetničkih vještina…) 

Wellness - oblik jednotjedne edukativno-terapijske turističke ponude namijenjen jačanju tijela, uma i duha (oslobađanje glasa, plesna terapija, terapija slikanjem, terapija kreativnog pisanja…)

Socijalna djelatnost – umrežavanje, sinergija

Usporedno je u tijeku povezivanje s lokalnom zajednicom: turističkom zajednicom, eko udrugama, sportskim klubovima, srodnim udrugama, volonterima: Vrt i kuhinja zajednice (Community Garden/Kitchen). Socijalno osjetljive skupine društva, umirovljenike, nezaposlene i nezbrinute se uključuje u programe, omogućuje se time njihov povratak zajednici i njima samima korištenjem njihovih iskustava i sposobnosti te razvijanjem njihove kreativnosti i inicijative na način na koji najviše može doprinijeti zajednici i to uz pomoć učitelja s vodećeg vala znanosti. Na sličan način prikladno i usporedno ide povezivanje na regionalnom i internacionalnom nivou.



Waldorf društvo

ŠKOLA KRAJ MORA

Idejni projekt Društva prijatelja waldorfske pedagogije

1. dio

Što: »Škola kraj mora» je alternativna samoodrživa škola,  kreativno kulturni centar, središte mreže waldorfskih i slobodnih europskih škola kojih u ovom trenutku ima preko 1000. To je i mjesto gdje se ljudi izražavaju putem umjetnosti i znanstvenog pristupa svijetu; mjesto gdje će gostujući umjetnici, pedagozi, terapeuti i znanstvenici dijeliti svoja znanja i iskustva, prostor za seminare, konferencije, sastanke, treninge ili kampove raznih vrsta... Oaza dizajnirana idejama inovativnih arhitekata i progresivnih dizajnera kao kreativan otvoren prostor oplemenjen svježom stvaralačkom te ekspanzivnom energijom učenika, pedagoga i gostiju.

Zašto: Ideja "škola igrom" ima korijene još u 16. stoljeću (J. A. Comenius), ali njena važnost  raste. U današnje doba, očekujemo od mladih naraštaja da rješavaju probleme budućnosti, ali za to ih moramo educirati na inovativne načine  i to formom individualnog pristupa gdje je proces važniji od rezultata. Mreža od tisuću europskih waldorfskih škola traži atraktivnu lokaciju koju bi učinila svojim centrom. Zato što sve veći broj mladih obitelji traži alternativne načine za edukaciju svoje djece. Zato što gradovi s inovativnom populacijom privlače investitore. Interes iz Europe postoji, broj upisa raste… Drugim riječima, pronalazak  adekvatnog prostora je jedinstvena prilika – u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Zašto Rijeka: Osim činjenice da je u široj regiji Rijeka priznata kao multikulturni kozmopolitski grad, njena je povijest naslonjena na fenomen alternativa i to ne samo u kulturnom smislu. Geografski zauzima središnji položaj, a obala Jadranskog mora je njena komparativna prednost bez konkurencije zbog iznimne edukativno-turističke mobilnosti učenika spominjanih škola, učitelja i drugih edukatora. Dakle, Rijeka ne leži samo u srcu teritorija mreže otvorenih škola već i u srcu njihovih interesa.

Što očekujemo od Rijeke: Adekvatnu zgradu ili više manjih zgrada na okupu, i to za  vrtić, osnovnu i srednju školu - idealno u zelenom okruženju u blizini mora. Objekt ne mora biti spreman za korištenje ili u funkciji. Dapače, spremni smo investirati u rekonstrukciju prema našim potrebama. Od Grada Rijeke tražimo podršku u davanju zgrade na besplatno korištenje, odnosno na korištenje u dogovorenom periodu (od 10 godina) bez naknadne za zakup. Svjesni smo interesa od strane fondova te investitora koji su spremni doći u slučaju da pronađemo adekvatan prostor.

Što dobiva Rijeka: 

-obogaćenje turističke ponude kvalitativno i kvantitativno (konferencijska djelatnost, gostovanja učenika i njihovih obitelji)

-obogaćenje urbanog života (edukativni urbani vrtovi)

-obnovu i oplemenjivanje napuštenog/devastiranog/nekorištenog objekta,  novi multifunkcionalni prostor

-uključivanje nezaposlenih, umirovljenika, volontera i osiromašenih u programe održivog razvoja

Što dobiva Hrvatska:

-prototip samoodržive škole – prvi i za sada jedini u regiji (inače razvijen model sjevernoeuropskih regija),

-istinsku demokratizaciju osnovnog školstva i stvarni korak prema EU obrazovnim mogućnostima,

-prvu srednju alternativnu školu u Hrvatskoj

-novu vrstu obrazovanja kroz modele održivog razvoja (koji ne predstavljaju samo jedan od načina izlaska iz ekonomske i socijalne krize već i izlazak iz osjećaja malodušnosti, beznađa i bespomoćnosti…)

Kako:

-podrškom lokalne zajednice (zgrada na korištenje),

-jačanjem internih kapaciteta škole i vrtića,

-jačanjem veze s mrežom europskih waldorfskih i alternativnih škola.

Odgovarajuća zgrada / prostorije će omogućiti školi doseći financijski održivu razinu upisa učenika koji će privući veći broj obitelji i novoeduciranih waldorfskih učitelja iz Hrvatske i inozemstva. Ova veća i jača zajednica učitelja i roditelja omogućit će školi da organizira veći broj kulturnih i  umjetničkih događaja te će ojačati kao otvoreni edukacijski i kulturni centar kako šire waldorfske/alternativne zajednice  tako i u okvirima Hrvatske.

Ova inicijativa može postati primjer ostalim gradovima, ne samo u Hrvatskoj. Opcija alternativne edukacije u drugim zemljama predstavlja minimalno 15-20%, a u Hrvatskoj je zastupljena sa manje od 1% ukupne populacije učenika.

Raspolažemo skicom Investicijskog projekta, postoji lista investitora i potencijalnih donatora ovog projekta.

Vojko Obersnel
Moderator

I meni se ova ideja sviđa ali moram pridodati još jednu činjenicu. Za potrebe izgradnje zgrade Waldorfske škole je godinama čuvana lokacija u blizini Pravnog fakulteta. Tada je u igri bila priča o poučnom parku oko škole, također se tvrdilo da postoje projekti i investitori ali ih nitko nikada nije vidio. U svakom slučaju ukoliko je sada ovaj projekt stvarno strukturiran i ukoliko stvarno postoje investitori rado ću razmotriti mogućnost da se adekvatna zgrada prepusti Waldorfskoj školi bez naknade u zamjenu za uređenje zgrade. Slično smo već realizirali i sa zgradom Ekonomskog fakultete i zgradom Sveučilišnog tehnološkog parka

Tihana

Moje kolegice i kolege koji studiraju po nekim privatnim visokim učilištima u prednosti su kod dobijanja posla jer tijekom studija imaju puno više praktične nastave. Riješavaju se konkretni problemi i imaju niz predavanja koja im drže ljudi sa iskustvom, potencijalni poslodavci. Sveučilište bi trebalo prilagoditi programe da takva praksa bude češća i po našim fakultetima, tj. da ljudi iz struke mogu više sudjelovati u sadržaju i realizaciji programa.

Damirr

Odličan je ovaj studentski franšizing o kojem danas piše Novi List. Nedavno se pisalo o Studentskom kulturnom centru, samo ne znam tko će ga voditi. Nadam se da će funkcionirati po sličnom principu. Projekti kroz koje studenti mogu do posla za vrijeme i nakon studija ili da im se olakša za vrijeme studija. Inicijative kroz koje se mogu uključiti i sudjelovati u stvaranju tog društva znanja i izraziti svoju kreativnost, nasušna su potreba i očekujem Vaš angažman oko toga

Vojko Obersnel
Moderator

Slažem se i podržavam inicijativu o kojoj ste pisali. Studentski kulturni centar će voditi Sveučilište, a ako mislite konkretno na Palach, njega će voditi udruga ili osoba koja će ponuditi najbolji program o čemu će zajednički odlučivati predstavnici Grada i Sveučilišnog kulturnog centra

Povlet

Ako je ova ideja o razvoju Rijeke u drustvo znanja samo predizborni obecanje: ona ce ostati na nivou video-filmova o razgovoru sa strucnjacima, preijdlozima gradjana i nekoliko prezentacija.

No ako stvarno postoji namjera da se ova ideja realizira, onda u nju treba krenut odmah, i to na vrlo jednostavan nacin: nadjite osobu koja ce moc tu ideju sprovest u stvarnost: koja je odlican znanstvenik (medjunarodnog razmjera), sa vrhunskim menadjerskim sposobnosti (dokazan na nizu ranijih projekta), sa dugogodisnjim medjunarodnim iskustvom (obavezan raniji rad u inozemstvu), sirokom lepezom poznanstva po svjetu (i u industriji i u akademiji), apsolutno neovisnog od bilo kakve politicko/gospodarkse grupacije (koja bi ga mogla kocit ili uvjetovati). Dajte mu veliku placu i velike ovlasti, dajte mu apsolutno svu slobodu u radu i izboru svog tima, dajte mu veliki budzet. Postavite mu visoke ciljeve i visoka ocekivanja. Ulozite novce u osobu/tim koja ce tu ideju moc realizirati i koja ce moci generirati nove novce. Nemojte novce potrositi na zgarade, jer zgarde ne generiraju novac! Nemojte dekretom odabrati tu osobu, nego raspisite natjecaj za takvu osobu, i neka jedan od uvjeta bude javna prezentacija njegovog plana razvoja Rjeke u drustvo znanja. Jedino cete tako dobit najboljeg covjeka koji ce to moc napraviti!

Vojko Obersnel
Moderator

Moja je iskrena namjera da sve o čemu se govori i realiziram. Naravno ne sam nego u suradnji prije svega sa Sveučilištem i Vladom RH. Slažem se s načinom izbora i vjerujem da ste uočili da je veći broj vrhunskih znanstvenika s međunarodnim referencama  sa prestižnih američkih i europskih sveučilišta u zadnjih nekoliko mjeseci došao u Rijeku na naše Sveučilište. Razviti ovako velik znanstveno tehnologijski park bez novih prostora je nemoguće tako će biti potrebno ulagati i u zgrade. Osnovna ideja je da se cijeli projekt izgradnje novog ZTP kakndidira na strukturne fondove EU koja naglašeno financira baš takve projekte vezane uz transfer tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta. To znači da bi čak do 80% potrebnih sredstava dobili nepovratno od EU

Neno RI

i dalje nije jasno na temelju čega projekcije od 5000 radnih mjesta i vremenski rok u kojem bi se do njih došlo? valjda ste svjesni koliko su ljudi danas skeptični, očajni i prestrašeni za budućnost...treba im neka nada, samo ta nada mora imati neke realne temelje...

Vojko Obersnel
Moderator

I te kako sam svijestan očaja i osjećaja bezperspektivnosti i to treba promijeniti, a to se može upravo ovakvim projektima. Osnovna ideja je da se cijeli projekt izgradnje novog ZTP kakndidira na strukturne fondove EU koja naglašeno financira baš takve projekte vezane uz transfer tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta. To znači da bi čak do 80% potrebnih sredstava dobili nepovratno od EU. Naravno da je nemoguće očekivati da se sve realizira u roku od samo godine ili dvije ali od nečega treba početi. Broj od 4000 do 5000 radnih mjesta je maksimalni broj koji se može očekivati razvojem ZTP na korisnoj površini od 60 000 m2. Mozda to izgleda puno ali ako Trst ima ZTP razvijen na 80 000 m2, a Ljubljana na 113 000m2 ne vidim razloga da Rijeka ne bi mogla imati 60 000m2

MMatuljas

Podržavam niže navedeni prijedlog prof. Gračanina o upravljanju ljudskim resursima i potrebi za programom profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim školama. Isto tako potrebno je da se odgovarajući programi provode i sa studentima, stvaraju kontakti studenata i poslodavaca, te čim više potiče mlade na promišljanje o vlastitoj karijeri. Već se nešto i radi na tome, ali možda bi trebalo intenzivirati promociju tih aktivnosti.

Vojko Obersnel
Moderator

I ja se slažem i zato već neko vrijeme provodimo i izvanškolski program u kojem mladi stječu znanja i vještine u poduzetništvu. Namijenjen je učenicima završnih razreda osnovnih škola i za njih je besplatan. Više se može vidjeti na adresi http://www.kes.com.hr/. Organiziraju se i vikend-škole poduzetništva s ciljem da se naši mladi sugrađani upoznaju s poduzetništvom na zanimljiv i zabavan način.  Naravno uvijek može više i bolje 

Emir Ceric

Moje sugestije:

1. Određene ministre iz Vlade (poljoprivreda, turizam, industrija, promet, obrazovanje i financije) poslati u Tursku da vide kako se pravi  i provodi strategija razvoja zemlje.  Naš turizam, usprkos najljepšoj zemlji na svijetu, je mala "beba" prema turskom turizmu, a da o poljoprivredi ne govorim. Navodnjavaju maslinike, polja agruma i sve staklenike u kojima proizvode jagode, cvijeće i povrće.

2. Hrvatsku administrativno pod hitno reorganizirati. Hrvatsku podijeliti u 4-5 regija, ukinuti gradove ispod 50.000 stanovnika kao samostalne jedinice. Na nivou države i regija donositi strategije razvoja i odrediti čime će se pojedina regija baviti odnosno proizvoditi.

3. Donijeti strategiju razvoja države za slijedećih 10 - 20 godina.

4. Prostorne planove donosile bi regije odnosno gradovi, a time i izdavali dozvole za gradnju, jasno uz stroge ekološke zahtjeve.

5. Grad Rijeka ne može donjeti svoju strategiju razvoja ako ne ukljući satelitske "gradove" kao npr. Bakar, Kostrenu, Kraljevicu, Omišalj i da osatale ne nabrajam. Sam grad Rijeka može se razviti kao grad znanja. Može razviti  uslužne djelatnosti, prosvjetu, kulturu, lučke usluge, malo poduzetništvo dok za industriju u samoj Rijeci nema više mjesta. Da li je sve to dostatno za za daljnji razvoj grada nisam siguran. Međutim, ako se sada nešto hitno ne pokrene Rijeci prijeti odumiranje. Mogla bi doživjeti sudbinu Trsta

Vojko Obersnel
Moderator

Načelno se slažem sa Vašim prijedlozima ali oni nažalost nadilaze moje mogućnosti kao gradonačelnika. Svojim javim djelovanjem vrlo često istupam upravo sa sličnim tezama i nadam se da će se dio toga i realizirati u narednom razdoblju ali to prije svega ovisi Vladi RH

Boromir

Iskreno, nisam neki nostalgičar, ali me srce zaboli kad se sjetim koliko je stranih studenata nekoć studiralo na ovim prostorima, ljudi iz nesvrstanih zemalja koji su kasnije postali istaknuti stručnjaci u raznim područkima, čak ministri u svojim zemljama. 20 tisuća stranaca je svojedobno studiralo na Zagrebačkom sveučilištu i to na našem jeziku. Za Riječko nemam podataka, ali što želim reći je da se i na tome mora poraditi ukoliko se misli dignuti sveučilište na jednu višu razinu. To je danas prava industrija u svijetu i sveučilišta na tome ozbiljno zarađuju, ali i pokazuju da očito vrijede. Postoji tu dosta pitanja koja treba riješiti, poput viza koje su često tim strancima problem, ali ulaskom u EU i programe poput Erasmusa otvaraju se šanse i za naše ljude i za strance i za sveučilište koje tako jača i samim tim može više ponuditi gradu.

Danijel

Reljić je na kraju razgovora "pogodio u sridu", ako se misli nešto napraviti, Rijeku se mora brendirati kao grad znanja i kadrova, grad mogućnosti za one koji žele istraživati i raditi. Tu je na potezu Grad koji mora osigurati radni i životni prostor tim ljudima. Nitko nam izvana neće doći ako ne vidi da ovdje ima neki muving, da se tako izrazim, pogotovo ne netko jačeg kalibra. Očito imamo potencijala, samo sad treba taj potencijal pretočiti u nešto stvarno. Sveučilište s druge strane mora proizvoditi kadrove u skladu s potrebama tržišta i onih industrija koje se ovdje mogu razvijati. Godinama slušamo kako se previše ljudi upisuje na društvene studije, kako se premalo ulaže u istraživanja i slično, potrebna je strategija kako to promijeniti.

Vanja

Dragi WeirdD, nadam se da nećeš uzeti previše k srcu primjedbu da vaš stav podržava prvenstveno mladost a tek onda dobru ideju. Po mom skromnom mišljenju mladost nije garancija dobre ideje. DOBRE IDEJE su bezvremene i dobre ideje se prodaju bez obzira iznio ih dvadesetogodišnjak, pedesetogodišnjak ili stogodišnjak. One su tu da ih se implementira i da svi od toga imamo koristi, a ako se ograničavamo samo na studente onda se lišavamo dobrog djela mogućnosti za prosperitet, ali ako si možemo priuštiti takav luksuz... . Što se tiče mene ova tematika jeste emocionalna, jer se bavi egzistencijalnim pitanjima koja su u svakom slučaju emotivna. Sviđaju mi se vrlo realni i "emotivni" komentari Alex_Voloskoa i Lare G jer razmišljaju na vrlo konkretan i prizemljen način. Praksa i teorija su gotovo uvijek dva različita svijeta, i naša poduzetnička stvarnost je gotovo uvijek potpuno različita od onoga što učimo u školama. I mene je prije nešto više od 20 godina mučilo to što me nitko u toj srednjoj školi nije naučio kako se postaviti, kako se snalaziti kasnije u jednoj produktivnoj okolini zvanoj društvena praksa, zato sam istog mišljenja koi i prof. Gračanin da je pod svaku cijenu potrebno sinhronizirati znanje srednjoškolaca sa poduzetničkom stvarnošću.

Hvala, i lijep pozdrav od emotivne Vanje ;)

Anita B

Prije par dana je izašlo novo Webometrics rangiranje sveučilišta, prema kojoj je ono zagrebačko najbolje od svih na ex-Yu području, na 500 i nekom mjestu. Čitam razgovor sa gospodinom Lučinom i mislim, zašto i riječko ne bi bilo na sličnoj poziciji, pa tokom vremena možda ušlo i među prvih 500. Čini mi se moguće ako se krene predano raditi na onome što je iznio kao plan. Grad i Sveučilište bi svakako morali i dalje zajedno raditi na razvoju Kampusa i tehnološkog parka, pogotovo kod prijava EU projekata, dovođenja i zapošljavanja znanstvenika i usklađivanja njihovog rada s potrebama lokalnog gospodarstva

Goran Gracanin

Briga o profesionalnom usmjeravanju

Kao stručni suradnik u srednjoj školi (gimnaziji) znam da je s učenicima potrebno puno raditi na njihovom profesionalnom usmjeravanju. U SAD-u, na primjer, za tu svrhu u srednjim školama imaju čak i  savjetnike za karijeru (career counselors) koji prate učenike i tijekom školovanja ih usmjeravaju ka daljnjoj naobrazbi/radnom mjestu koji bi im najviše odgovarali. S obzirom da je kod nas srednjoškolski obrazovni sustav potpuno drukčiji tj. ne zasniva se na kontinuiranom odabiru izbornih predmeta koji postepeno definiraju učenikovu kasniju karijeru, već do izbora dolazi tek na kraju školovanja (koji se temelji na vlastitim interesima, samopercepciji sposobnosti, utjecaju okoline itd.) smatram da je izuzetno važno učenicima pružati pomoć pri tom ključnom životnom odabiru. HZZ u tu svrhu vrši anketiranje maturanata o njihovim profesionalnim namjerama te, one za koje se pokaže prijeka potreba, poziva na savjetovanje. Međutim, zbog ograničenosti kapaciteta Zavoda i zbog jednokratnosti takve intervencije pri samom kraju školovanja, postavlja se pitanje njene učinkovitosti. Stoga ovim putem ukazujem na potrebu izrade strateškog plana i programa profesionalnog usmjeravanja koji bi vrijedio za sve osnovne i srednje škole. Program bi se provodio tijekom viših razreda osnovne i tijekom srednje škole, a provoditelji programa bi bili, već postojeći, stručni suradnici koje bi svakako trebalo adekvatno dodatno educirati. Navedeno smatram temeljem upravljanja ljudskim resursima tj. usmjeravanja pravih ljudi na adekvatne pozicije što je osnova svakog profesionalnog razvoja.

Grad znanja s primjenom znanja u praksi

Uz navedeno, postoji i velika potreba za odgojem mladih za poduzetništvo. Naime, iz iskustva znam da su, učenicima koji nisu ekonomske struke, osnivanje i vođenje bilo kakvog poduzeća potpuno strane ideje o kojima nešto zna i koje provodi uvijek netko drugi. Izbor predmeta koji se nudi u našim odgojno-obrazovnim ustanovama je sjajan, no postavlja se pitanje da li je pojedinac po završetku obrazovanja u stanju samostalno, kao privatni poduzetnik, započeti rad u svojoj struci. Čak i ako se netko odvaži na tako nešto, znanje o pokretanju i vođenju posla sigurno nije dobio formalnom naobrazbom - dakle, ovisi o njegovoj osobnoj darovitosti ili pak slučajnosti. Jasno je da takav pristup uvelike ograničava realizaciju nekih, možda izvrsnih, ideja i u startu stavlja potencijalnog poslodavca na tržište rada isključivo kao (nezaposlenog) posloprimca što često ne pogoduje ni njemu ni društvu.

Izvrsnu stvar na tom polju rade ljudi iz Doma Mladih koji su osmislili i provode K.E.Š.- Kreativno Edukativnu Školu za mlade poduzetnike: pilot projekt Grada Rijeke - Odjela gradske uprave za poduzetništvo i Doma mladih namijenjen učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole. Međutim, kako se radi o prevažnom pitanju koje nadilazi lokalne implikacije, smatram da bi u suradnji sa Županijom „odgoj za poduzetništvo“ trebalo usmjeriti prema svim učenicima, ne samo osnovnih, već i srednjih škola. Bilo bi idealno u škole uvesti redovan predmet „poduzetništvo“ kojega bi učenici slušali u završnim razredima osnovnih i srednjih škola, no kako se radi o pitanju o kojemu se odlučuje na državnom nivou, a i s obzirom na krizu, ovdje o tome nema smisla raspravljati.  

Ono što bi se u danim uvjetima dalo napraviti je uvrstiti radionice (osmišljene od strane istog tima iz Doma Mladih ili nekog drugog, prema mogućnostima) u kurikulume škola pod fakultativni dio tj. njihovu provedbu prepustiti profesorima iz srodnih predmeta (npr. politike i gospodarstva). Kako je fakultativni dio školskog kurikuluma prilično fleksibilan to ne bi trebalo predstavljati zapreku. Prije realizacije bi svakako trebalo provesti adekvatnu edukaciju profesora.  Na taj način bi se programom odgoja za poduzetništvo mogao obuhvatiti daleko veći broj mladih, što zbog prostornih uvjeta što zbog same motivacije polaznika.

Kad je u pitanju visoko obrazovanje u Rijeci, tu značajnu ulogu igra STEP koji svojim radionicama, seminarima i predavanjima uvelike educira buduće poduzetnike te povezivanjem fakulteta i privrede utječe na razvoj, ali dodatna promidžba njihovog rada u koju bi bili uključeni svi lokalni čimbenici pa i Grad svakako je dobrodošla.  

Goran Gračanin, prof.

WeirdD

Ne trebaju nam takve izjave i igranje sa emocijama, 5000, 1000, 100 ljudi nije bitno prekrdašili ste.

Nisam shvatio ali to onda bi bila Riječka silikonska dolina, mije mišljenje je da bi trebalo pokrenut tehnološki kamp gdje bi došli najperspektivniji studenti (bezobzirno na njihove ocijene). Trebalo bi da dođu studenti sa idejama, koje ne mogu sa svojim budžetom realizirat.Grad i Fakultet da im da sav potrebni materijal da realiziraju svoju ideju, bile to nove elektrovjetrenjače, bio to novi oblik avionskog krila. Naravno uz neki vremenski rok ne u beskonačno. I onda u suradnji sa domačim poduzečima pokrenut proizvodnju.

Drugi način je da se napravi natječaj za izume i ideje i tri najbolja izuma/ideje se pokreću u proizvodjnu prototipa i ako sve prođe kako treba u masovnu proizvodnju. Tako da iza pojedinca stoji Grad, građani i Fakulteti. 

Ništa megalomanski, ništa pretenciozno bit realan i konstruktivan pa ako funkcionira provodit ga svake godine na području večem od pgž-a

Lara G

Ok, neka je 5000 radnih mjesta u znanstveno tehnološkom parku napuhana brojka koja spada pod uobičajena predizborna obećanja. Nek ste fulali i za 50% i nek je to 2500 radnih mjesta, ali možete li negdje obrazložiti na temelju kojih projekcija ste došli do tog broja? To je svejedno jedan cijeli 3. maj ili npr. 50 tvrtki sa po 50 zaposlenih što je trenutno za Rijeku svejedno jako puno. Moj stav je da ako postoji realna projekcija i za 1000 radnih mjesta u sektoru novih tehnologija to trebate svakako pokrenuti.

Vojko Obersnel
Moderator

Osnovna ideja je da se cijeli projekt izgradnje novog ZTP kandidira na strukturne fondove EU koja naglašeno financira baš takve projekte vezane uz transfer tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta. To znači da bi čak do 80% potrebnih sredstava dobili nepovratno od EU. Naravno da je nemoguće očekivati da se sve realizira u roku od samo godine ili dvije ali od nečega treba početi. Broj od 4000 do 5000 radnih mjesta je maksimalni broj koji se može očekivati razvojem ZTP na korisnoj površini od 60 000 m2. Mozda to izgleda puno ali ako Trst ima ZTP razvijen na 80 000 m2, a Ljubljana na 113 000m2 ne vidim razloga da Rijeka ne bi mogla imati 60 000m2

Miran

Riječko sveučilište i grad bi trebali prenamjeniti prostor starih lučkih skladišta tkz. Metropolis. Taj prostor bi trebali minimalno urediti (mali uredski boxovi, apatmani, menza, parking, besplatni wifi...) i ponuditi mladim znanstvenicima i inovativnim tvrtkama, besplatno ili uz malu naknadu, mogućnost rada na određeni period od npr. godinu ili dvije. Tako bi privukli studente iz cijele regije da rade projekte, predaju na fakultetima ili završe doktorske studije, a bili bi interesantni i start-up tvrtkama iz cijele Europe. Vjerujem da u Metropolis stane barem 500 ili 1000 takvih ljudi koji bi sigurno bili veliki plus za konkurentnost Sveučilišta i cijelog grada. Pitanje je samo može li se jedna takva zgrada transformirati u takav centar u sljedećih godinu dana ili maksimalno dvije? To je pravi test za političare da pokažu može li se postići koordinacija Grada, Lučke uprave, Sveučilišta, resornih ministarstava da jedna se takva ideja (koja ne košta puno) brzo realizira.  

Vojko Obersnel
Moderator

Ideju oko smještanja znanstveno tehnologijskog parka smo temeljito razmatrali u suradnji sa Sveučilištem i Lučkom upravom. Koliko god ta ideja izgleda primamljivo ima puno tehničkih, gotovo nepremostivih problema bez velikih investicija. Naime, Metropolis se nalazi na lučkom području između ranžirnog kolodvora i obalnog ruba bez adekvatnog cestovnog prilaza osim kroz operativni dio lučkog područja s posebnim režimom prolaza, a nedostaje i prostor za parkiralište. Istina problem planiramo riješiti izgradnjom tunela kao produžetak Rive pa sve do Mlake s odvojkom za Metropolis. Za navedeni tunel izrađuje se projektna dokumentacija i bit će kandidiran za EU fondove čim se otvore prvi natječaji. Radi se o velikoj investiciji čija će realizacija trajati više godina nakon zatvaranja izvora financiranja. Zajedno sa Sveučilištem smo zaključili da se tako gubi previše vremena i zato smo se odlučili za lokaciju iznada 3.maja. Ta lokacija omogućuje da projekt novog ZTP bude spreman za kandidiranje na EU fondove već iduće godine. Izgradilo bi se do 60 000 m2 korisnog prostora i bit će sigurno mjesta za start up inkubator. Nedavno smo otvorili prvi start up za mlade u Ružićevoj ulici s kapacitetom do 40 korisnika. Ukoliko interes bude veći proširit ćemo mogućnost i na drugim lokacijama

Alex_Volosko

u predizborno vrijeme sve je lijepo obecati, skicirati crteze, raditi 3d simulacije, ali to stvarno nema nikakvog smisla vise. Pa zar gospoda politicari nemaju nikakvog obraza i morala? Znanstveno-tehnoloski Park u Rijeci na 50 000 m2 nema nikakvog smisla niti logike, kakvih 5000 radnih mjesta??

Kako funkcionira sadasnji Znanstveno tehnoloski park na Trsatu? Pa to je zgrada koja iznajmljuje uredske prostore, nista vise od toga. Kakva visoka tehnologija, o cemu vi to pricate? Imate li dokaze za vase tvrdnje? Pa u trenutnom "Znnastveno tehnoloskom parku" talijanski Vodafone je otvorio svoj call centar, zar je to spoj visoke tehnologije i znanja? U jednom trenu, su cak donju etazu iznajmili za auto salon.......

Rijeka do 2020 ne moze nikako postati centar znanja i visoke tehnologije, a pitanje je da li ikada. Pa to je samo 7 godina od danas.

Za koje to studente ce Rijeka biti sveucilisni centar? Budimo realni, jedino ozbiljno sveuciliste u HR je Zagrebacko. Imamo primjer i g-dina Serbedzije, svjetskog glumca koji je dosao u provincijski grad koji se prema njemu i ponasa provincijski, kako je Sveuciliste iskoristilo njegovo ime i ugled?


ali 5000 novih radnih mjesta? To je super izjava, mozda jedino da se otvori ogromni call centar sa 5000 ljudi koji dobro govore talijanski ili engleski.


Da li je g-din gradonacelnik upoznat sa cinjenicom da u gradu Rijeci ne postoje 10 dobrih, dakle dobrih, a ne vrhunskih IT strucnjaka, odnosno programera. Kojih 5000 radnih mjesta? Kojeg profila?

Ovo je prestrasno kako se bez cinjenica davaju lazna obecanja, za svaku osudu.

Kaze g-din Gradonacelnik da ce se graditi Porto Baros gdje ce biti restorani. Pa zar on nije upoznat sa cinjenicom da u Rijeci gotovo svi restorani propadaju? Terminal? Vrhunski restoran i klub, propalo.......

Sto je sa Zagradom? Projekt duhova....

Kaze gradit ce se hotel u Rikard Bencicu, ma za koga ce se graditi hotel? Za duhove?

Trebamo prekinuti naviku da se kroz Rijeku i propale projekte, "cisti" prljavi novac mafije, sto je cinjenica koja je lako dokaziva.

Svi bi mi voljeli da je Rijeka centar svijeta, ali ona to nije i nikada nece biti. Budimo realni, i ostanimo pri zemlji.

Vojko Obersnel
Moderator

Kada sam krajem  2000. godine inzistirao da se u prostorni plan Grada Rijeke uvrsti izgradnja sveučilišnog  kampusa i bolnice na području vojarne na Trsatu i to je izgledalo kao znanstvena fantasitka a danas imamo već izgrađenu 1. Fazu kampusa na kojem nam zavide mnogi u Hrvatskoj pa i izvan nje.  Dakle treba imati viziju i čvrstu volju da se ta vizija ostvari. Naravno da to neće ići preko noći ali osnovna ideja je da se cijeli projekt izgradnje novog  Znanstveno tehnologijskog parka kandidira na strukturne fondove EU koja naglašeno financira baš takve projekte vezane uz transfer tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta. To znači da bi čak do 80%% potrebnih sredstava dobili nepovratno od EU. Naravno da je nemoguće očekivati da se sve realizira u roku od samo godine ili dvije ali od nečega treba početi. Broj od 4000 do 5000 radnih mjesta je maksimalni broj koji se može očekivati razvojem ZTP na korisnoj površini od 60 000 m2. Možda to izgleda puno ali ako Trst ima ZTP razvijen na 80 000 m2, a Ljubljana na 113 000m2 ne vidim razloga da Rijeka ne bi mogla imati 60 000m2. Naravno ni ja nisam sretan što je trenutno u našem STeP  Vodafon sa call centrom ali to je samo privremeno rješenje . Vodafon će se uskoro iseliti a ostati će samo dio koji će se baviti daljnjim razvojem algoritama na bazi glasa. Naravno ne treba zaboraviti da je StePu prisutno još desetak tvrtki koje zapošljavaju oko 150 ljudi.

Nije mi jasna primjedba na status Rade Šerbedžije. Pa on je i došao na poziv rektora Lučina i mene osobno, izabran je za profesora na Sveučilištu, a uskoro će to biti i Lenka Udovički,  pokrenuo je novi studij, a uključen je i društveni život Rijeke. Stvarno ne vidim što je tu provincijski niti prihvaćam konstataciju da je Rijeka provincija.

Kada je u pitanju Porto Baroš i Delta govorio sam o građenju potpuno novog dijela grada koji će imati i marinu sa pratećim sadržajima i hotel i kongresni centar i zgrade namijenjene stanovanju a naravno uz to i kafiće i restorane. Svjedoci smo otvaranje čitavog niza restorana koji dobro posluju poput Gardensa, Tarsatice i Rivasa što znači da je u pitanju ipak kvalitetna  ponuda uz primjerenu cijenu.

Nikada nisam bio zagovornik ideje da turizam bude glavna odrednica razvoja Rijeka, ali zašto ne iskoristi mogućnosti koje nam se otvaraju. Pred nekoliko godina bilo je na zamislivo vidjeti grupe turista na Korzu a sad je to gotovo svakodnevno. Siguran sam da rijeka ima potencijal za razvoj kongresnog turizma ili tkz. break turizma koji se bazira na boravku gostiju tokom produženog vikenda u gradovima radi razgledavanja povijesne baštine, muzeje, prisustvovanju kulturnim događanjima ili drugim događanjima poput karnevala ili Hartere. Uostalom uskoro očekujem potpis ugovora s tvrtkom Intercity Hotels koja ima čitav lanac hotela po Europi, a prvi u Hrvatskoj gradit će u Rijeci na prostoru bivše tvornice Rikard Benčić. Sumnjam da bi pedantni Nijemci ulagali u nešto što nema perspektive.

Priču o mafiji i prljavom novcu neću komentirati ali ako imate takvih saznanja onda Vas pozivam da to svakako prijavite Državnom odvjetništvu ili USKOK u jer u protivnom i Vi kršite zakon

Vanja

Naravno da podržavam razvoj znanosti i poduzetništva. Jedino što me brine u priči oko suradnje gradskih institucija, raznih poduzetničkih inkubatora jeste dobna DISKRIMINACIJA. Evo najsvježijeg primjera. Nedavno je otvoren Start-up inkubator, ali na žalost možete koristiti njihove usluge jedino ukoliko ste mlađi od 30 godina. Šta je sa onima koji imaju 30, 40, 50,... a imaju DOBRE IDEJE. Ne vidim kako nečije godine mogu biti garancija bilo kakvog uspjeha. Ako je ovaj inkubator u privatnom vlasništvu onda taj subjekt može postaviti uvjete natječaja kakve god želi, ali smatram da Grad ne bi trebao podržavati oblike diskriminacije, već upozoriti na njih. U gore navedenom primjeru dobre ideje mogu imati i oni sa 30,40,50,... godina. ZAŠTO TAKMIČENJE NIJE RAVNOPRAVNO? Meni je 40 godina, a na tržištu rada sam dobno i polno diskriminirana, tj. nitko više neće dati šansu ženi četrdesetogodišnjakinji. Ovo ne govorim nasumice, kucala sam na dovoljno vrata da ovo mogu zaključiti. Šta je sa svima onima kojima društvo nije moglo dati šansu kada su oni bili mladi (tijekom devedesetih)? Oni su ostarili i prešli u tzv. "stare" za natječaje koje se danas nude. Stalno se šanse daju "mladima", a šta je sa ostalima?

Vojko Obersnel
Moderator

Načelno ste u pravu. Možda smo pogriješili stavljajući dobnu granicu ali osnovna ideja je bila pomoći mladim ljudima, uključivo i studente, koji u ovo vrijeme vrlo teško pronalaze posao. Računali smo da su druga dva inkubatora, onaj na Pehlinu za proizvodnu dleatnost i u Baračevoj ulici, za IT i uslužne djelatnosti namjenjeni onima koji su već formirali tvrtku i već imaju nekog iskustva. Pratit ćemo što se dešava i ako bude potrebno promjenit ćemo kriterije za drugi ciklus korisnika start up inkubatora što će biti za cca 6 mjeseci. Zahvaljujem na Vašoj sugestiji