Rijeka i društvo znanja

Siniša Reljić

Direktor Navis Consulta

Siniša Reljić - Direktor Navis Consulta

Rijeka se treba globalno pozicionirati kao izvoznik inženjerskih i tehničkih usluga.

Pitanje: Kakvu perspektivu u Rijeci vidite za tvrtke poput vaše, tvrtke koje koriste znanje i stručnost kao osnovni pokretač? Odnosno, zašto Navis Consult svoj ured ima u Rijeci?

Reljić: Navis Consult je u Rijeci stjecajem okolnosti. Rijeka je vrlo pogodna za našu djelatnost, jer ima puno tehničkog kadra iz područja brodogradnje i pomorstva. Ovdje postoji sve što je vezano uz pomorsko gospodarstvo. Ima dosta kadrova koji traže posao, a rade u tvrtkama koje se bore s teškoćama i stoga nove kadrove možemo relativno lako dobiti. Nama je to najvažnije, budući nama kadrovi trebaju.

Što se perspektive tiče, mislim da je dobra, napose u pogledu resursa – i kadrova i znanja. Smatram da postoji veliki potencijal koji možda i nije dovoljno iskorišten. I naša i neke druge tvrtke taj su potencijal prepoznale i iskoristile. Također smatram da postoji potencijal u razvoju inženjerskih usluga, odnosno u onome čime se bavimo, a to je izvoz inženjerskih usluga u području brodogradnje odnosno pomorskom području. No, siguran sam da u Rijeci postoje i druga područja industrije koja mogu izvoziti inženjerske i tehničke usluge.

Pri tome moram naglasiti da u Navisu ne rade samo inženjeri, već i tehničari. Zanimanje tehničara je možda zanemareno i javnosti nije dovoljno prezentirano, ali riječ je o zanimanju koje u ovom poslu može jako dobro sudjelovati. Nama su tehničari također potrebni.

Pitanje: Kakvim procjenjujete potencijal riječkog sveučilišta u kontekstu produkcije mladih kvalitetnih kadrova?

Reljić: Riječko sveučilište i Tehnička škola naša su dva izvora kadrova. Sa Sveučilištem imamo dobru suradnju, jer koristimo instituciju prakse. Nemamo suradnju u smislu da utječemo na program Sveučilišta, dakle na sadržaj, kompetencije i znanja koja studenti trebaju dobiti prije no što dođu kod nas. Mi to radimo naknadno, kroz dodatne obuke, kad već dođu kod nas.

Možda bismo upravo u tom segmentu u budućnosti nešto trebali promijeniti. Možemo se sastati i dogovoriti da li i kako možemo utjecati na sveučilišne programe, jer bi za svih bilo dobro da možemo utjecati.

Što se tiče Tehničke škole, smatram da postoji neiskorišteni potencijal i da bi se po tom pitanju moglo napraviti puno više. Mada ne mogu reći da smo kao tvrtka dosada puno napravili, u kontaktu smo s Tehničkom školom te razmišljamo i pripremamo se za neki budući iskorak u tom smjeru.

Pitanje: Surađuje li Navis Consult sa Sveučilištem u Rijeci? Ako ne, koji su razlozi, odnosno je li perspektiva suradnje u budućnosti moguća i u kojem smislu? Ako da, na koji način surađujete i u kojem području, odnosno koliko ste suradnjom zadovoljni?

Reljić: Rekao bih da naša suradnja može biti i bolja. No, nije stvar samo u Sveučilištu nego i u nama. Mi smo u stalnom rastu, nemamo puno vremena koje možemo odvojiti za aktivnosti koje nisu konkretno vezane uz projekte na kojima radimo. Tako da smo djelomično i mi krivi, a djelomično je kriva i pasivnost Sveučilišta. Nemamo nekakvu arenu gdje možemo o tome razgovarati. Hrvatska gospodarska komora, odnosno Županijska komora Rijeka, načinila je nekoliko pokušaja i okupila nas je u grupu gdje smo započeli ponešto na tome raditi, no sada je sve stalo. No, siguran sam da će se nešto morati pokrenuti jer mi smo iskusne kadrove na neki način „potrošili“. Sada su na redu mladi kadrovi. Mislim da ćemo morati sjesti i udružiti se sa Sveučilištem.

Pitanje: Što su po vama ključni temelji za razvoj Rijeke u smjeru društva znanja? Takvo društvo treba osigurati održiv rast temeljen na poduzetništvu i inovacijama. Kako vaša tvrtka u mikrosferi to već ostvaruje i koje biste savjete, temeljene na vašem iskustvu, podijelili s nama, usmjeravajući nas u tom pravcu?

Reljić: Od Rijeke očekujemo da se bavi rješavanjem prostorne logistike ili prostorne infrastrukture potrebne za naš posao. Navis Consult pripada korporaciji čija je politika da se ne kupuju nekretnine, stoga nam trebaju poslovni prostori koji su isključivo u obliku najma. Upravo s time imamo poteškoća, jer u Rijeci ne postoji baš veliki izbor.

Nema ni poduzetnika koji iznajmljuju prostore za ovaj tip djelatnosti, koji traži relativno veliki prostor i veliki broj parkirnih mjesta kako bi se ljudima omogućio lagan način parkiranja kad dođu na posao. To je zapravo ono što nam za čime imamo potrebu, a što je u nadležnosti Grada.

Vezano uz obrazovanje i kadrove, mogu reći da je Rijeka u Norveškoj već prepoznata kao brend za inženjerske usluge, počevši s nama, ali i zbog mnogih drugih tvrtki koje su ovdje nastale.

Mnogi konkurenti ovdje otvaraju svoje podružnice. Iako su probali raditi i u drugim zemljama, ovdašnje područje se nekako nametnulo kao najbolje rješenje. Na tragu toga smatram da bi trebalo poraditi na brendiranju Rijeke i prema drugim industrijama. Riječko područje trebalo bi se prezentirati kao bazen u kojem ima puno tehničkog kadra, i to ne samo za brodograđevno područje, već i za druge industrije. Možda bi se još neki poduzetnici odlučili otvarati ovakve tvrtke i izvoziti inženjerske usluge. U svijetu ima takvih primjera, gradova kao što su Bangalore i Pune u Indiji, koji su se izbrendirali i zaista zauzeli solidnu poziciju na tržištu. Tu sigurno ima potencijala.