Rijeka i društvo znanja

Okrugli stol: "Kako Rijeku razvijati u društvu znanja?"

Okrugli stol: "Kako Rijeku razvijati u društvu znanja?"
Transkript (PDF)

Treća industrijska transformacija Rijeke i Sveučilište nove treće generacije koje će preuzeti odgovornost za difuziju znanja u zajednicu jedna je od ključnih teza Okruglog stola o razvoju Rijeke u društvu znanja koji je u dvorani Transadrie održan u okviru završne faze Razgovora o Rijeci 2020.

Transfer znanja u svrhu razvoja zajednice

Naglasci koje je rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin izdvojio kao najvažnije u razmišljanjima o budućnosti grada obuhvaćaju smjerove transformacije Sveučilišta po uzoru na oksfordsko ili ono u Cambridgeu koje transfer znanja upravlja u svrhu razvoja zajednice, primarno gospodarskog sektora i industrije bazirane na novim tehnologijama. Lučin je pritom izdvojio važnost dvosmjernog procesa u kojem se očekuje suradnja postojećeg i novog gospodarstva u smislu zapošljavanja stručnjaka i znanstvenika proizašlih s Riječkog sveučilišta, kao i dovođenje novih tehnologija čiji je daljnji razvoj uz korištenje sveučilišnih resursa moguć.

Inicijativom aktualnog riječkog gradonačelnika i ujedno kandidata za novi gradonačelnički mandat, Vojka Obersnela, Okrugli stol o razvoju Rijeke u društvu znanja okupio je istaknute stručnjake koji su svojim izlaganjima dočarali sliku Rijeke kakva je u budućnosti moguća jer su temelji već sada dobro postavljeni. Prije svega, riječko Sveučilište se, nakon političke odluke Grada o ustupanju zemljišta za izgradnju Kampusa i ulaganjima u potrebnu infrastrukturu, razvija u jedno od najprosperitetnijih u Hrvatskoj. Okuplja znanstvenike sa stranih sveučilišta koji dovode nove stručnjake čime se stvara kritična masa potrebna za pozicioniranje na mapi najboljih.

Ulaganja u ljude – temelj prosperiteta

Predstavljajući uspjehe svojih tvrtki, direktor "Jadran"- Galenskog laboratorija Ivo Usmiani i direktor Alarmautomatike Boris Popović, naglasili su važnost ulaganja u ljude kao temelj svakog prosperiteta.

„Vizija je destinacija, mjesto na koje putujemo. Ona mora biti dohvatljiva i ostvariva, motivirajuća. Onda sve svoje resurse možemo podesiti, usporediti s konkurencijom i usmjeriti u razvoj“ – naveo je Usmiani savjetujući iz praktičnog iskustva vlastite uspješne organizacije koja je ujedno i najbrže rastuća hrvatska farmaceutska tvrtka.

Uzlet JGL-a dokaz je da oni koji su na zahtjeve tržišta znali odgovoriti, ne samo da nisu propali u preobrazbama, tranziciji i preslagivanju hrvatskog gospodarstva od devedesetih na ovamo, nego su izrasli i razvili se do razmjera na kojima im danas mnogi zavide.

Alarmautomatika ulaže 4% svojih prihoda u neprestano istraživanje i razvoj, zapošljava preko 50% visoko obrazovanih stručnjaka, razvija inovativna rješenja i od male tvrtke, utemeljene u studentskim danima njenih osnivača, izrasta u važnu regionalnu firmu.

Stvarati klimu koja će privlačiti IT tehnologije

O dobrim temeljima koje Rijeka ima za privlačenje tvrtki koje se bave IT tehnologijama govorio je Zvonimir Stanić, ravnatelj CARneta. Ističući razumijevanje riječke lokalne samouprave i Obersnela kao aktualnog gradonačelnika prema činjenici da Internet i tehnologije mogu pomoći svima, Stanić je naglasio Rijeka mora stvarati klimu koja će privući i tvrtke i pojedince iz ovog sektora.

„Omogućiti malim pojedincima da pokreću svoje poslove na bazi vlastitih inovacija“ bila je preporuka Hrvoja Hudoletnjaka, mentora i jednog od inicijatora Start up inkubatora što ga je u veljači otvorio Grad Rijeka.

Obersnel je pritom pojasnio spremnost Grada na ulaganja u dobre inicijative i podsjetio da je riječki Start up pokrenut i realiziran upravo brzom reakcijom nakon prepiske s njim na Twitteru, u kojoj je pokretanje takvog inkubatora zatraženo. Sada ondje radi 20-ak timova kojima je pružena prilika da uspješnost svojih ideja i inovacija provjere na tržištu.

Jednako tako, promptno se svojedobno reagiralo na zahtjev JGL-a za razvoj poslovanja i širenje u Svilno, primjerice, građevinska dozvola ishodovana je u kratkom roku. Takva spremnost lokalne samouprave za stvaranje okvira i brzo administriranje u cilju razvoja investicija prednost je na koju poduzetnički i gospodarski sektor može računati.

Oformiti regionalni centar za komercijalizaciju inovacija

Bela Nemet, predsjednik Inovacijsko – poduzetničkoga centra Rijeka, bio je konkretan u svojem prijedlogu. Ističući kako inovacije ne nastaju samo na sveučilištima i kako individualne inovatore gotovo nitko ne prati jer njihovi patenti često nisu visokog tehnološkog dosega, on je predložio osnivanje regionalnog centra za komercijalizaciju inovacija koji bi pomogao u procjeni i pretvorbi inovacijske ideje u licencirani proizvod. Takav je centar, naglasio je, moguće planirati pri sveučilištu, u nekom j od oformljenih jedinica, no u njega treba uključiti prototipnu radionicu, pravnike, dizajnere, marketing – sve popratne struke koje promociji inovacije mogu pomoći.

Strukturni fondovi EU za stvaranje ZTP-a 2

„Moji roditelji nosili su plave kute kako bi meni omogućili da nosim bijelu. Volio bih da bar pola naše djece nosi bijelu kutu“ – slikovit je bio rektor Lučin pojašnjavajući da moramo znati gdje idemo i što želimo kako bismo iskoristili šanse koje su pred nama.

Pojašnjavajući tijek razvoja postojećeg Znanstveno - tehnologijskog parka koji zapošljava oko 250 ljudi, najavio je ZTP 2 koji se planira na razini 15.000 radnih mjesta i za koji možemo računati na strukturne fondove Europske unije.

Još jasniju poruku uputio je Ivo Usmiani rekavši da trebamo poduzetničko sveučilište jer ako umrežimo znanja, znanost i projekte možemo računati na značajne potpore EU.

Moderator okruglog stola Boris Golob, izvršni direktor Znanstveno – tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, zaključio je okrugli stol o razvoju Rijeke u društvu znanja naglašavajući značaj simbolike završne teme, ZTP-a, koji je po svojem habitusu spojna institucija znanja i novog gospodarstva.

Nastaviti dijaloge koji daju sinergiju razvoju

Uključujući se u pojedinačna izlaganja govornika, Obersnel je naglašavao kako navedeni primjeri rastućih tvrtki i spremnost institucija na suradnju pokazuju da je uspjeh moguć te da su zalog napretka dobre vizije i ulaganja u znanja i vještine. Ovakve dijaloge kakvi su o budućnosti Rijeke vođeni u protekla dva mjeseca Obersnel namjerava nastaviti i u budućem razdoblju na pojedinačnim temama jer su oni garancija zajedničkog smjera i neophodne sinergije u razvoju grada.