Rijeka i društvo znanja

Ivo Usmiani, mr. pharm. spec.

Direktor JGL

Ivo Usmiani, mr. pharm. spec. - Direktor JGL

Direktor jedne od najuspješnijih riječkih tvrtki govori o ekonomskoj preobrazbi Rijeke.

Pitanje: Koja su po vama, i s obzirom na vaše iskustvo, tri najveća problema u dosadašnjem razvoju Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra?

Usmiani: U vrijeme raspada tržišta bivše Jugoslavije veliki broj značajnih riječkih tvrtki, kao što su primjerice Croatia Line, Rikard Benčić, Torpedo, Hartera, Vulkan, Tvornica konopa, GP Primorje, nije proaktivno djelovao u aktiviranju novih tržišta. To je rezultiralo gospodarskom kataklizmom i gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta – otprilike 30.000. U tom smislu, posebno je indikativna priča raspada nacionalnog brodara, Croatia Line.

Trenutno imamo nedovoljno stimulativne uvjete za privlačenje specijaliziranog know-how-a u kontekstu razvoja grada temeljenog na znanju. Tu prvenstveno govorim o institutima, znanstvenim laboratorijima, tehnološkim parkovima i drugom.

Strateški prostorni resursi iznimno visokog razvojnog potencijala, kao što su Delta, Porto Baroš, Luka Rijeka, Rujevica, kanjon Rječine, Lučka uprava i drugi, i dalje su neaktivirani.

Naš sustav strateškog upravljanja, kako na nacionalnoj tako i lokalnoj razini, nije razvijen, i nedostaje nam jasna vizija razvoja grada. Projekt Rijeka Gateway nije realiziran.

Također, nemamo definirane investicijske okvire i akcijske planove, a nigdje na prostoru riječke mikroregije nemamo poduzetničke zone za razvoj klastera i privlačenje investitora.

Pitanje: Da li biste mogli izdvojiti tri pozitivna iskoraka učinjena u proteklim godinama u području razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra?

Usmiani: U pozitivne iskorake ubrojio bih započetu i djelomično realiziranu gradnju sveučilišnog kampusa. Potom je tu i unaprijeđena sportska infrastruktura – pri čemu mislim prvenstveno na bazene Kantrida i dvoranu Zamet. I na koncu, započelo se cestovno povezivanje s lukom.

Pitanje: Kako vidite razvoj Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra u idućih sedam godina, kao perioda kojeg pokrivaju svi strateški dokumenti EU, a naročito s obzirom na konkurentnost grada ?

Usmiani: Rijeka se treba razvijati kao logističko – transportni centar regije s razvijenom i povezanom morskom, cestovnom i željezničkom infrastrukturom. Grad se treba otvoriti k moru, a turistička infrastruktura i sadržaji ojačati, primjerice kroz stvaranje europskog centra za nautički turizam na Mediteranu. Treba ojačati image grada kao grada znanja, kroz regionalno prepoznatljivi sveučilišni centar i tehnološki park.

Pitanje: Što smatrate temeljnim trima odrednicama, odnosno uvjetima, usmjerenjima, ili projektima, a u kontekstu razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra u idućih sedam godina, kao perioda kojeg pokrivaju svi strateški dokumenti EU?

Usmiani: Prije svega, mora se usvojiti strateški razvojni urbanistički plan grada, odnosno vizija Rijeke 2025. Potom, tu su logistika i prijevoz. Gradu trebamo vratiti snagu logističkog centra ovog dijela Europe, kroz povezivanje cestovnih i željezničkih pravaca s riječkom lukom.

Rijeka treba razviti sektor farmaceutike i industrije zdravlja – specijalističke i stomatološke poliklinike, bolnice, biotehnologiju. U razvoju turističke infrastrukture i sadržaja treba se fokusirati na nautički turizam, kongresni turizam, kulturni turizam, turistički ribolov te medicinski turizam tj. wellness i rehabilitaciju.

Naravno, u tom smjeru treba načiniti i cijeli niz poteza. Registracijske procedure za aktiviranje tvrtke moraju se pojednostavniti, uz izvrsnu podršku i minimalno vrijeme potrebno za „start-up“.

Investicije vezane uz strateški važni segmente razvoja grada moraju imati fiskalne, carinske i porezne olakšice. Vezano uz to, moramo imati „brzotračne“ procedure za investicije veće od 10 milijuna eura.

U tu svrhu, Grad bi trebao osnovati ured za poticanje poduzetništva čiji je cilj proaktivna i konkretna podrška poduzetnicima i investitorima. Pored toga, Rijeka treba osigurati besplatnu poslovnu infrastrukturu te treba osnovati poduzetničke zone za ciljane industrijske sektore, sa superpovoljnim fiskalnim i parafiskalnim stimulacijama.

U sferi turizma, kod ključnih turističkih mikro-lokacija treba koristiti koncesijske aranžmane.

Prostor Delte treba aktivirati kao potencijalno jedinstveni urbanistički „landmark“ grada, regije i Hrvatske. Cijelu riječku luku, počevši s gatom Karoline riječke, treba pretvoriti u mega-marinu. Rijeku i Opatiju treba povezati jedinstvenom, Lungo mare šetnicom i stalnom brodskom linijom. U tom smjeru, dio kapaciteta brodogradilišta treba prenamijeniti u nautičke svrhe, za turističke jahte, a također aktivirati servis i održavanje za mega jahte.

Zaključno, ne smijemo ispustiti iz vida prijeko potrebnu, a trenutno nedostatnu sinergiju cijele uže regije. Naime, da bi cijela mikro-regija postala razvojno- sinergijski prostorni resurs, treba integrirati cijelu bivšu zajednicu općina Rijeka, oda Matulja preko Bakra do Kukuljanova.

Pitanje: Kakav će biti vaš doprinos, odnosno doprinos JGL-a u kontekstu željenog razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra? To jest, kako ćete se u takav razvoj uključiti i doprinijeti mu?

Usmiani: S prosječnim i kontinuiranim, godišnjim organskim 25-postotnim rastom, JGL je najbrže rastuća domaća farmaceutska tvrtka i nalazi na trećem mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji. Trenutno posluje na 35 tržišta, a izvozom ostvaruje 75% prodaje. Uz domicilno tržište, s tvrtkama i predstavništvima prisutna je na mnogobrojnim tržištima regije Jugoistočne Europe i CIS-a (The Commonwealth of Independent States). U skladu sa svojim temeljnim strateškim ciljem, a to je internacionalizacija, u sljedećih nekoliko godina poslovanje namjerava proširiti na još dvadesetak novih tržišta.

Kupnjom novih, 78 tisuća četvornih metara prostora i objekata na lokaciji Svilno, JGL namjerava objediniti sve svoje lokacije u jednu jedinstvenu lokaciju. Kompleks Svilno 2, tzv. „pharma valley“ bit će svojevrsna ekstenzija na postojeću proizvodnu lokaciju na Svilnom 1 i osigurat će tvrtki značajne kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju s kojima će se ujedno osigurati i ključni resursi u strateškoj viziji održivog, profitabilnog rasta u planskom horizontu od pet godina.

S obzirom da je JGL fokusiran na razvoj i proizvodnju lijekova za osjetila, visoka razina tehnološke opremljenosti novih pogona za sterilne otopine svakako će doprinijeti daljnjem iskoraku ključnih brendova na globalno tržište zdravlja. Nova, 350 milijuna kuna vrijedna proizvodno-tehnološka investicija zasigurno će jednim dijelom promijeniti vizuru grada Rijeke, a nedvojbeno i biti pokretač rasta zapošljavanja i općeg gospodarskoga razvoja grada i županije. Ova investicija pozicionirat će Rijeku na mapi farmaceutske industrije Europe i svijeta.

Radimo na partnerskoj suradnji s Odjelom za biotehnologiju fakulteta Biotehnologija i istraživanje lijekova Sveučilišta u Rijeci, posebice na području uzajamnog pružanja znanstvenih, nastavnih, stručnih, poslovnih i organizacijskih usluga. Ovo podrazumijeva i redovite razmjene poslovno relevantnih informacija o mogućnostima unapređivanja međusobnih poslovnih odnosa i suradnje, realizacije tematskih istraživanja, okupljanja znanstvenika i stručnjaka različitih specijalnosti i sl.

JGL je vrlo zainteresiran i planira surađivati u razvoju novog razvojnog koncepta sveučilišta u Rijeci. Riječ je o konceptu Sveučilišta kao inkubatora istraživanja i razvoja, katalizatora u umreživanju znanosti i gospodarstva te čimbenika integracije u europski istraživački prostor, između ostalog i u kohezijske istraživačke fondove EU.

Ono u čemu će se JGL svakako angažirati, i na čemu se već radi, jest pokretanje Farmaceutsko biokemijskog fakulteta u sklopu Sveučilišta u Rijeci.