Rijeka i društvo znanja

dr. sc. Zoran Sušanj

Pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Zoran Sušanj - Pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Akademski, realni sektor i lokalnu samoupravu potrebno je povezati na više razina.

Pitanje: Koja su po vama, i s obzirom na Vaše iskustvo, tri najveća problema u dosadašnjem razvoju Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra?

Sušanj: Krenuo bih od unutrašnje integracije, odnosno nedovoljne povezanosti unutar samog Sveučilišta u Rijeci. Na neki način, svaka sastavnica Sveučilišta funkcionira za sebe i ima neku svoju razvojnu strategiju. Tek smo počeli raditi na toj integraciji.

Drugo, smatram da je na lokalnoj razini nedovoljno iskorištena povezanost akademskog svijeta i realnog sektora. Možda je uzrok tome što su i kriteriji uspjeha različiti. U akademskom svijetu vrijede jedni kriteriji uspješnosti, u realnom sektoru drugi. Smatram da premalo radimo na tome da ih povežemo i stvorimo neke nove, zajedničke kriterije, prema kojima ćemo se onda i jedni i drugi ponašati i evaluirati koliko smo uspješni u radu.

Treći razlog za dosadašnje probleme u razvoju Rijeke kao sveučilišno-poslovnog centra je taj što je zagrebačko Sveučilište ono koje ima dužu tradiciju, koje je veće i koje je bliže političkim odlukama, točnije Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Iz tog razloga riječko Sveučilište ima nedovoljan utjecaj na važne odluke koje se donose. Tu je dakle, s jedne strane, dosada izostala autonomija Sveučilišta.

Pitanje Da li biste mogli izdvojiti tri pozitivna iskoraka učinjena u proteklim godinama u području razvoja Rijeke kao sveučilišno– znanstveno – poslovnog centra?

Sušanj: Na prvom mjestu je svakako kampus i uvjeti rada koje neke sastavnice sada imaju. Konkretno – Filozofski fakultet, koji je ranije radio na tri lokacije, sada ima izvrsne radne uvjete. Kampus je zapravo samo simbol za integraciju Sveučilišta. On je trenutno u fazi u kojoj nažalost svega nekoliko sastavnica funkcionira na kampusu. No, integracija odnosno sinergija na Sveučilištu već se može vidjeti i kroz različite interdisciplinarne programe koje smo u posljednje vrijeme pokrenuli. Jedan dobar primjer jest specijalistički poslijediplomski studij zdravstvenog turizma kojeg zajedno nose Fakultet za menadžment u turizmu, Medicinski fakultet i Filozofski fakultet.

Druga stvar koju bih izdvojio kao važnu u proteklom razdoblju jest jasna vizija razvoja Sveučilišta u Rijeci i zajednička strategija razvoja.

Treći iskorak je svakako vidljivost Sveučilišta i na lokalnoj i na državnoj razini. Ono što je za svaku pohvalu jest i međunarodno povezivanje riječkog sveučilišta, koje je u stalnom porastu.

Pitanje: Kako vidite razvoj Rijeke područja kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra u idućih sedam godina, naročito s obzirom na konkurentnost grada?

Sušanj: To je vjerojatno jedina prava vizija razvoja ovog grada. Rijeka s jedne strane treba iskoristiti svoju poziciju i razvijati one gospodarske grane za koje nesumnjivo posjeduje komparativne prednosti. No, ulaganje u znanje na Sveučilištu i primjena tog znanja u praksi je preduvjet su bilo kojeg razvoja. Zapravo, usudio bih se reći da poduzetništvo kao mentalitet trebamo stvoriti već na Sveučilištu.

Druga stvar koju bih izdvojio jest da Sveučilište u Rijeci u većoj mjeri može privući, odnosno postati atraktivnije za studente izvan granica Hrvatske. Prvenstveno se to odnosi na zemlje bivše Jugoslavije. Rijeka je za taj potez, zapravo, oduvijek spremna.

Pitanje: Što smatrate temeljnim trima odrednicama u kontekstu razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra u idućih sedam godina?

Sušanj: Najprije bih spomenuo strateško upravljanje Sveučilištem, pod čime ne podrazumijevam samo strateško planiranje – već doslovce upravljanje na temelju zacrtane strategije. Sveučilište u Rijeci u sljedećem razdoblju vrlo jasno kreće prema integriranom i organiziranom poslovanju te prema ostvarivanju vizije i ciljeva.

Druga odrednica je svakako znanstveni dio. Razvoj znanstvenog rada na Sveučilištu je sve kvalitetniji, a postavljaju se (i dostižu) međunarodni kriteriji, što smatram vrlo vrijednim.

Sljedeća odrednica razvoja jest da su ona znanja i vještine, koje nudimo kroz nastavni proces na Sveučilištu, usmjerene na ishode učenja. Dakle, radi se o učinkovitom obrazovanju koje studentu pruža ono što će mu sutra biti potrebno na tržištu rada. Smatram to jedinim pravim mjerilom javne odgovornosti Sveučilišta. To je zapravo preduvjet da Sveučilište postane pokretač gospodarskog i kulturnog razvoja u regiji.

Pitanje: Kakav će biti vaš doprinos, odnosno doprinos vaše institucije, a u kontekstu željenog razvoja Rijeke kao sveučilišno – poslovnog centra? To jest, kako ćete se u takav razvoj uključiti i doprinijeti mu?

Sušanj: Budući da radim na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu, želim naglasiti da, iako je naš Odsjek zapravo više nego dvostruko mlađi od Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, mi smo danas praktički ravnopravni u kvaliteti studija kojeg pružamo. To se odnosi i na kvalitetu preddiplomskog i diplomskog studija psihologije, ali i na znanstveno-istraživačku produkciju.

Što se tiče znanstvenog rada mog Odsjeka, izdvojio bih nekoliko stvari: jedna je znanstveni časopis „Psihologijske teme“ koji je prema nekim ocjenama trenutno najjači znanstveni časopis iz područja psihologije u Hrvatskoj. Na odsjeku trenutno radimo na većem broju znanstvenih projekata financiranih ne samo sredstvima iz Hrvatske. Nedavno smo i službeno pokrenuli – iako on već duži niz godina djeluje – Laboratorij za psihofiziologiju i eksperimentalnu psihologiju, koji je po mnogo čemu jedinstven u Hrvatskoj.

Potom, tu su i poslijediplomski studiji iz psihologije: specijalistički studij psihološkog savjetovanja, ali po prvi put i doktorski studij. Do sada se doktorirati psihologiju moglo jedino u Zagrebu.

Svi ovi potezi koje poduzimamo u skladu su sa strategijom razvoja Riječkog sveučilišta. Pored opisanog znanstvenog i nastavnog rada na Odsjeku, trenutno se vrlo ozbiljno pripremamo za pokretanje Centra za primijenjenu psihologiju. Rekao bih da nam je jedini problem kadrovska nepopunjenost. Ima nas malo, a kad bi nas bilo više – više bismo mogli i pružiti. Planovi su zapravo veliki i sastoje se u povezivanju s lokalnom samoupravom – pri čemu prvenstveno mislim na Grad Rijeku i Primorsko-goransku županiju. Primjenu psihologije vidimo ne samo u sektorima odgoja i obrazovanja, te u zdravstvu i socijalnoj skrbi, već i u gospodarstvu. Naime, psihologija kao znanost i kao struka može puno toga ponuditi kako javnim institucijama, tako i i privatnim poduzećima u regiji.