Rijeka i društvo znanja

prof. dr. sc. Dragan Čišić

Pomorski fakultet u Rijeci

prof. dr. sc. Dragan Čišić - Pomorski fakultet u Rijeci

Krizu ne možemo rješavati starim, već inovativnim znanjima i alatima.

Pitanje: Koja su po vama tri najveća problema u dosadašnjem razvoju Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra?

Čišić: Sveučilište je rascjepkano, pa ako Grad hoće s nekim razgovarati, tada mora razgovarati s dvanaest fakulteta, namjesto s jednim Sveučilištem. To je veliki problem. Upravo zbog te rascjepkanosti Sveučilište nema dovoljno jaku multidisciplinarnost, koja danas diljem svijeta, u svim znanostima, postaje najvažnija.

Također, trebala bi postojati strategija. Pri tome ne govorim o samoj strategiji Grada ili strategiji Sveučilišta, jer vjerojatno oboje imaju svoje strategije, već o zajedničkoj strategiji na temelju koje bi Grad i Sveučilište surađivali. Takva bi strategija omogućila da zajedno definiraju u kojim smjerovima će se i Grad i Sveučilište razvijati, tako da Grad s jedne strane otvara prostor za stvaranje novih tvrtki, dok Sveučilište potiče znanost i istraživanje, kako bi sa svoje strane potaknulo razvoj poslovnog sektora.

U tom smislu trebalo bi definirati dvije stvari. Prva su smjerovi u kojima ćemo raditi, a druga je prepoznavanje pojedinaca na Sveučilištu koji su dovoljno kvalitetni i mogu potaknuti razvoj onih područja koja možda u ovom trenutku nisu značajna, odnosno za koja se smatra da su „zastarjela“.

Naša dosadašnja filozofija je bila pogrešna. Prvo bismo gradili zgrade, a onda bismo tražili ljude. Treba raditi obrnuto, kao u svjetski poznatim primjerima japanskih poduzeća, od kojih mnoga imaju i tisućljetnu tradiciju i izvrsne ljudske resurse.

Upravo stoga moramo stvoriti bazu podataka o znanju u gradu Rijeci. Ne postoji popis stručnih ljudi u Rijeci, sa svim njihovim znanjima i sposobnostima. Sve u svemu, Rijeka ima dobre preduvjete za razvoj, ali problem leži u nedostatku integracije i koordinacije, kako na nivou Grada, tako i na nivou Sveučilišta.

Pitanje: Da li biste mogli izdvojiti tri pozitivna iskoraka učinjena u proteklim godinama u području razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra?

Čišić: U prvom redu tu je kampus, zatim STePRi, novi inkubator i PORIN. To su iskoraci koji su zaista definirali neke nove odnose u gradu.

Treba naglasiti da i Sveučilište i Grad potiču rad na novim tehnologijama.

Na tom području nismo tako loši kao što se misli da jesmo. Rijeka je u sveučilišnim europskim krugovima jako dobro prihvaćena i ima dosta značajnu ulogu, iako je mali grad.

U odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, Rijeka je u novim tehnologijama i novim pristupima otišla daleko. Kako se bavim elektroničkim poslovanjem, mogu reći da je Rijeka možda i jedini grad u Hrvatskoj koji je prešao fazu informacijskog društva i ulazi u društvo znanja.

Pitanje: Kako vidite razvoj Rijeke područja kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra u idućih sedam godina, naročito s obzirom na konkurentnost grada?

Čišić: Naglasio bih još jednom da su konkurentnost Rijeka kao grada i konkurentnost Sveučilišta na nivou Europske Unije značajne u odnosu na veličinu Rijeke i njenog sveučilišta. Naravno, uz koordinaciju bi se moglo postići puno više.

Upravo trenutna kriza pruža nam poticaj da krenemo naprijed. Najveći problem u krizi jest kada ju počinjemo rješavati s onim znanjima i alatima koje smo imali prije krize, namjesto da se pokrenemo i stvorimo nešto novo.

Držim da bi se i Grad i Sveučilište trebali jače okrenuti okruženju i regionalnom povezivanju unutar Europske Unije. S regionalnim pristupom, iz europskih fondova mogu se privući puno veća sredstva.

Jedna od stvari koje dosada nismo radili a koje bi trebalo potaknuti je stvaranje tzv. spin off-ova. To su tvrtke koje se pojavljuju kao izravna posljedica istraživanja na našem Sveučilištu. Imao sam priliku sudjelovati u osnivanju dvaju spin off-ova, nažalost ne u Hrvatskoj, već na Sveučilištu u Grazu i Trstu. Spin-off u Grazu djeluje već petnaestak godina, zapošljava tridesetak ljudi i radi velike projekte. Njihov se pristup sastoji u tome da Grad Graz, kao suvlasnik spin off-a, daje poslove i Sveučilištu i spin off-u. Za usporedbu, kod nas stvari funkcioniraju drugačije, putem javnih natječaja, gdje postoji mogućnost odabira krivih ljudi na pravim projektima, kao u nedavnom slučaju projekta cruisinga.

Postoje još neke stvari koje bismo mogli napraviti. Napravili smo STePRi, inkubatore, PORIN. Sve to spada u tzv. „top-down“ pristup. Postoji jedan drugačiji, „bottom-up“ pristup tzv. pristup živućih laboratorija. U Hrvatskoj postoji jedan jedini živući laboratorij, i to baš na Pomorskom fakultetu. „Rijeka inovation living lab“ rađen je uz podršku Grada Rijeke, a priznati smo od strane Europske unije kao jedan od 170 vrhunskih laboratorija Europske unije.

Pored toga,vjerujem da bismo svakako trebali pokrenuti tvornice inovacija.

Pitanje: Što smatrate temeljnim trima odrednicama u kontekstu razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra, u idućih sedam godina?

Čišić: Nama nedostaje multidisciplinarni pristup i integracija. Mi moramo definirati što to točno želimo: biotehnologiju, nanotehnologiju, farmacijske znanosti, medicinu… To će nam dati težinu i kredibilitet.

Integracija s međunarodnim okruženjem vrlo je važna i to je nešto što trebamo ostvariti. Primjerice, dobro smo povezani s tršćanskim znanstveno-tehnologijskim parkom, koji je najveći u Italiji, i s kojim imamo ugovor o zajedničkom radu.

Pitanje: Kakav će biti vaš doprinos, odnosno doprinos Sveučilišta, a u kontekstu željenog razvoja Rijeke kao sveučilišno – znanstveno – poslovnog centra? To jest, kako ćete se u takav razvoj uključiti i doprinijeti mu?

Čišić: Pomorski fakultet je značajno prisutan na tržištu. Uz zagrebački FER, Pomorski fakultet u Rijeci je jedini koji otprilike 50% svojih prihoda ostvaruje na tržištu.

No, ono što danas radimo jest pokušaj integracije s međunarodnim udruženjem. Mnoge stvari ne trebamo izmišljati, trebamo samo vidjeti što se radi u inozemstvu, i pratiti trendove u Europskoj Uniji. Uz to, siguran sam da od naših stranih kolega možemo zatražiti pomoć i podršku.