Kako Rijeku razvijati u društvu znanja?

Sažetak razgovora i zaključak

Rijeka i društvo znanja privukli su Riječane s afinitetom prema znanosti, obrazovanju, tehnologiji i poduzetništvu. 1768 posjetitelja, 42 prijedloga na web-stranici i 16 prijedloga poslanih mailom, uz dodatak 10 intervjua sa stručnjacima, podaci su koji prate ovo područje Razgovora o Rijeci. O društvu znanja Riječani uglavnom slično razmišljaju i dijele zajedničke stavove o mnogim pitanjima. Ovaj je krug razgovora donio i rekordera u prikupljenom broju glasova za najbolji prijedlog. Riječ je o Društvu prijatelja waldorfske pedagogije čiji je fokus na kreativnosti, inovativnosti i samoodrživosti u idejnom projektu ”Škola kraj mora” osigurao predlagateljima prva tri mjesta među najpopularnijim prijedlozima! Nastavak teksta donosi prikaz naglasaka u prijedlozima stručnjaka, znanstvenika i građana.

Transfer tehnologija

Pitanje Rijeke kao sveučilišno-znastveno-poslovnog centra okupilo je osobe koje dolaze iz različitih područja društvenog života. Industrijska preobrazba Rijeke činjenica je s kojom su se u intervjuima suočili neki od riječkih stručnjaka i znanstvenika. Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin namjenjuje Sveučilištu ulogu jednog od nositelja nove industrijske tranzicije za koju je neophodan proces transfera tehnologije. Pritom bi razina istraživačkih aktivnosti trebala rasti, i to u funkciji razvoja industrije. Lučin budućnost Rijeke vidi u razvoju brodograđevne, zdravstvene i farmaceutske industrije, te biotehnologije, a kao jednu od ključnih točaka navodi ulaganje u ljude, kao i dolazak stranih i domaćih znanstvenika i stručnjaka iz inozemnih i tehnološki naprednih tvrtki u Rijeku.

Važan doprinos razvoju Rijeke u društvu znanja daje Udruga inovatora brodogradilišta 3. Maj. Prof. Siniša Križanec iz Udruge navodi uspjehe inovatora uključujući i priznanja za komercijalizaciju njihovih inovacija, kao i uspješnu suradnju i ugovore s Tehničkim, Pomorskim i Ekonomskim fakultetom, te Veleučilištem u Rijeci.

Ulogu Znanstveno-tehnologijskog parka STEP-a sagledava prof. Goran Gračanin. Rad s učenicima na njihovom profesionalnom usmjeravanju smatra izuzetno važnim, te predlaže izradu strateškog plana i programa profesionalnog usmjeravanja za osnovne i srednje škole te koncept obrazovanja mladih za poduzetništvo, a ove prijedloge podržava i nadopunjuje MMatuljas koji sugerira i intenziviranje promocije tih aktivnosti.

Dr. sc. Sven Maričić viši asistent s Tehničkog fakulteta pažnju također usmjerava prema generacijama u osnovnim i srednjim školama ističući potrebu za brzim transferom znanja, dok iznimno važnim smatra uključivanje studenata s invaliditetom u projekte i istraživanja čistih tehnologija i alternativnih izvora energije.

Grad znanja i kadrova

Upravo u pogledu kadrova i znanja, Rijeka ima dobru perspektivu u smislu izvoza inženjerskih i tehničkih usluga, mišljenje je direktora tvrtke Navis Consulta, Siniše Reljića koji od Grada očekuje da se bavi rješavanjem prostorne infrastrukture potrebne za obavljanje poslovanja. Danijel je podržao ovaj stav ističući kako Rijeku treba brendirati kao grad znanja i kadrova. Međunarodnu reputaciju Rijeke u tom pogledu, po mišljenju Mille moglo bi ojačati i predstojeće otvaranje Islamskog centra u Rijeci koji je ujedno i prilika za uspostavu kontakata i nova ulaganje, te privlačenje stranih studenata. Njih se dotakao i Boromir ističući kako su strani studenti u prošlosti bili norma, te kako se danas kroz programe poput Erasmusa ponovo otvaraju prilike kako za strance u Hrvatskoj, tako i za domaće ljude izvan granica zemlje.

WeirDpredlaže mjere za privlačenje perspektivnih studenata s dobrim idejama koje se mogu pretočiti u praksu, no Vanja je skrenula pozornost na problem dobne diskriminacije istaknuvši da dobre ideje nisu privilegija samo mladih ili studenata. Start-up inkubator tako je naveden kao primjer ograničavanja dobrih ideja dobnom granicom budući da njegove usluge mogu koristiti samo mlađi od 30 godina.

Tihana naglašava potrebu za većim udjelom praktične nastave u programima Sveučilišta po uzoru na praksu privatnih visokih učilišta čiji su studenti u prednosti kod dobivanja posla, dok Damirročekuje angažman u inicijativama kroz koje se studenti mogu uključiti i sudjelovati u stvaranju društva znanja i izraziti svoju kreativnost. Kao pozitivnu povratnu informaciju, dipl. ing. Sergej Pintar, rukovoditelj Odjela za projektiranje cjevovoda SAIPEM, ističe kako ova tvrtka zapošljava upravo ljude koji većinom dolaze s Tehničkog i Građevinskog fakulteta, a i nekih drugih, te da je potencijal Sveučilišta posebno narastao nakon zadnje investicije u kampus.

Približavanje, umrežavanje, spajanje

Po mišljenju ravnatelja CARNet-a, dipl. ing. stroj. Zvonimira Stanića, dva pozitivna iskoraka na putu Rijeke prema društvu znanja su tehnološki kvalitetno opremljen Sveučilišni kampus koji bitno doprinosi podizanju standarda studiranja, te gradnja vlastite optičke mreže zahvaljujući kojoj je povećana kvaliteta i brzina umrežavanja kao zajednički interes Grada, Sveučilišta i znanstvenika. Za preobrazbu Rijeke u društvo znanja, Povlet predlaže angažman neovisnog znanstvenika s međunarodnom reputacijom i dugogodišnjim iskustvom, izvanrednih menadžerskih sposobnost i s mrežom poznanstava koji će uz odgovarajući budžet, ovlasti i poticaje tu viziju moći realizirati. Emir Cerić je u tom smislu predložio niz drugih mjera s ciljem ubrzanog razvoja: reforma regionalne i lokalne samouprave, višedesetljetna strategija razvoja, održivi prostorni planovi na državnoj razini, te uključivanje ”satelitskih” gradova poput Bakra, Kostrene, Kraljevice, Omišlja... u strategiju. Razvoj društva i grada znanja je moguć, ali za industriju u samoj Rijeci više nema mjesta.

Zajedničko razmišljanje Sveučilišta, Grada, Županije i vodećih tvrtki od iznimne je važnosti za preokretanje postojećih negativnih trendova razvoja i prema mišljenju dipl.ing. stroj. Borisa Goloba, direktora SteP Ri. Znanstveno-tehnologijski park potiče približavanje poduzetnika i znanstvenika, a druga faza njegove izgradnje temelj je privlačenja stranog kapitala i zapošljavanja većeg broja ljudi. Ipak, Alex_Volosko i Neno RI i Lara G drže kako je brojka od 5000 novih radnih mjesta previsoka procjena. Kao primjer odličnog spoja znanosti i gospodarstva Renchi navodi Odjel biotehnologije Medicinskog fakulteta, a mogućnost za sličnu inicijativu vidi i na drugim fakultetima poput Strojarskog, Pomorskog, Građevinskog...

Dosadašnji problemi i moguća rješenja

Pasivnost u aktiviranju tržišta, nedovoljno sitmulativni uvjeti za privlačenje specijaliziranog know-how-a u kontekstu razvoja grada temeljenog na znanju te neaktivirani strateški prostorni resursi (Delta, Porto Baroš, Luka Rijeka...), tri su najveća problema Rijeke kao sveučilišno-znanstvenog-poslovnog centra, mišljenje je mr. pharm. spec. Ive Usmianija, direktora JGL-a. Kao primjer suradnje između gospodarstva i obrazovanja, ističe se angažman JGL-a na pokretanju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Rijeci.

Prof. dr. sc. Dragan Čišić s Pomorskog fakulteta ističe svoj dojam o Rijeci kao prvom hrvatskom gradu koji iz faze informacijskog društva prelazi u društvo znanja, a važnost daje regionalnoj integraciji i multidisciplinarnosti za koju je preduvjet prevladavanje postojeće rascjepkanosti fakulteta. Kao pozitivni iskoraci na putu preobrazbe Rijeke u sveučilišno-znanstveno-poslovni centar izdvojeni su kampus, SteP Ri, Start-up inkubator i Porin. U svrhu osiguranja korištenja kako prostora ZTP STEP, tako i STEP 2 za osnovnu namjenu, Leo N predlaže da veći udio u upravljanju preuzme Grad, odnosno, odjel poduzetništva.

Dr. sc. Zoran Sušanj, izvanredni profesor i pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, ističe potrebu za unutrašnjom sveučilišnom integracijom, te zajedničkim kriterijima s ciljem jačeg povezivanja akademskog i realnog sektora. Sušanj najavljuje pokretanje Centra za primijenjenu psihologiju čija područja primjene obuhvaćaju kako javne institucije, tako i gospodarstvo.

Zaključak

Grad kao poveznica između znanstvenog i gospodarskog sektora
Znanstveno-istraživački razvoj
Multidisciplinarno povezivanje gospodarskih programa i istraživača
Transfer znanja i tehnologija

Razmjena mišljenja i prijedloga na temu Rijeke i društva znanja, usmjerila je zaključne misli u nekoliko pravaca. Širenje informacijsko-komunikacijske mreže Rijeku je već izdvojilo kao najinformatiziraniji hrvatski grad što je dobra pretpostavka za razvoj društva znanja. Preuzimajući odgovornost za izgradnju riječke informatičke infrastrukture, Grad je u jedinstvenoj prilici povezivati tradicionalno razdvojene aktere života lokalne zajednice, znanstveni i gospodarski sektor. Njihova komplementarnost izražena je u spajanju riječkog Sveučilišta s onim lokalnim kompanijama, tvrtkama i poduzetnicima koji svoj razvoj vide u primjeni inovacija. U tom smislu posebna se važnost pridaje prirodnim i tehničkim znanostima te prijenosu znanja sa Sveučilišta na tržište. Prvu je fazu ovoga procesa označilo ulaganje Grada u Sveučilišni kampus na Trsatu, dok sljedeći korak predstavlja znanstveno-istraživački razvoj i multidisciplinarno povezivanje gospodarskih programa i istraživača. Dobra praksa suradnje na projektu Znanstveno-tehnologijskog parka (ZTP) Step prenijet će se i u novi projekt tzv. ZTP Step 2 na lokaciji Kantrida. Novi gradski Start-up inkubator, koji je započeo s radom u veljači ove godine, ima jaku potporu akademske zajednice, kako studenata tako i sveučilišnih nastavnika, a neophodno je da ga prepozna i u njega uključi gospodarski i poduzetnički sektor. Svi ovi projekti govore o istom iskustvu: Grad, Sveučilište i poduzetnički sektor moraju tražiti nove oblike suradnje i jačati partnerstvo, odnosno međusobno povezivanje na postojećim i novim temeljima. Zajednički cilj je razvoj lokalnog gospodarstva baziranog na novim tehnologijama te, s tim povezano, otvaranje novih radnih mjesta na dobrobit zajednice.

Svjesno korištenje informatičke tehnologije u izgradnji urbane infrastrukture, omogućavanje participacije građana u upravljanju gradom, te stvaranje uvjeta za razvoj inovativne ekonomije u kojoj se znanje povezuje s ekonomskim aktivnostima, temeljno mijenja načine života i rada, vodeći Rijeku u pravcu održivog razvoja inteligentnog grada na dobrobit svih njezinih sadašnjih i budućih građana.

O glavnim tezama iz ovoga teksta stručna javnost raspravljat će na okruglom stolu u travnju, a izborni program kao podloga strategije razvoja grada bit će u temeljen na tim zaključcima.